Iz pera kultnoga pisca znanstvene fantastike dolazi nam povremeno zbunjujuća priča o mračnoj i drogiranoj viziji budućnosti koja postavlja intrigantna pitanja vezana za neke od vječnih teoloških principa postojanja ljudskoga roda.
Američki književnik Philip Kindred Dick jedan je od najslavnijih autora s područja žanra znanstvene fantastike. Do svoje smrti 1982. godine napisao je više od četrdeset romana kao i stotinu i dvadeset kratkih priča u kojima je svoje vizije često distopijske budućnosti prožeo brojnim temama iz domena kao što su filozofija, sociologija, psihologija i telologija. Mnogi su slavni filmski klasici žanra nastali prema njegovim pisanim predlošcima, a među njima svakako se ističu “Blade Runner” Ridleyja Scotta (prema “Do Androids Dream of Electric Sheep?” iz 1968.), “Total Recall” (u dvije verzije), “Minority Report” i “A Scanner Darkly”, a “The Man in the High Castle” pretvoren je u Amazonovu televizijsku seriju.
Upravo je potonju knjigu u hrvatskom izdanju objavila izdavačka kuća Vuković & Runjić, kao i dva druga Dickova romana “Ubik” i “Valis”, a sada je pred nama i njihovo izdanje romana “Tri stigme Palmera Eldritcha”, knjige koju je Dick napisao davne 1964., a objavio naredne godine kada je nominirana i za nagradu Nebula za najbolji roman. Prema ovome romanu nije snimljen ni jedan slavni holivudski film, a činjenica da naš prijevod (u mjestimično kvrgavoj izvedbi Mirela Komada) stiže pedeset i pet godina nakon objave izvornika mogla bi također biti shvaćena kao da je riječ o manje značajnom djelu ovoga kultnog pisca. Ipak, riječ je o knjizi koja ima svoju sljedbu među ljubiteljima znanstvene fantastike, a s hrvatskim izdanjem i naša šira čitalačka publika dobila je priliku uvidjeti zašto je tome tako.
Priča započinje u Dickovoj viziji budućnosti u kojoj su se temperature na Zemlji podigle do razine u kojima nitko ne može preživjeti izvan stambenih kompleksa u velegradovima, pa tako vlasti nasumično regrutiraju stanovnike koje šalju na susjedne planete kako bi ih kolonizirali. No, život na tim planetama mukotrpan je i težak te su ljudi primorani tražiti bijeg na neku verziju Zemlje koju uspostavljaju koristeći drogu Can-D koja ih zajednički uvodi u svijet koji nastanjuje lutka Perky Pat. Taj svijet se nadograđuje proizvodima koje na trižšte plasira tvrtka za koju kao “prekog” – čovjek koji predviđa koji će predmeti postati popularni među korisnicima – radi glavni lik romana Barney Mayerson. No, stvari se kompliciraju kada se iz obližnje galaksije vrati tajanstveni inovator i poslovnjak Palmer Eldritch koji unosi pomutnju novom i naprednijom vrstom droge, Chew-Z.
Utjecaj ove droge na likove u romanu povest će nas kroz lutanje labirintima koncentričnih halucinacija kojima je teško odrediti početak i kraj, a u konačnici će nas dovesti do kompleksnih pitanja vezanih ne samo za razlikovanje stvarnosti i drogom nabrijane mašte, već i za temelje teologije u svijetu budućnosti ne toliko različitom od ovoga našeg. Možda upravo ta česta nerazlučivost između zbilje i halucinacija i kompleksnost umreženih vizija čini “Tri stigme” materijalom koji se opire kvalitetnom prebacivanju na filmsko platno. Iz istoga razloga moguće je da bi dio čitatelja mogao odbaciti ovu knjigu kao suviše zbunjujuću, ali upravo takvo postavljanje radnje Dicku omogućuje da postavi neka vječna pitanja o prirodi božanskoga i predodređenosti budućnosti na način na koji i više od pola stoljeća kasnije djeluje svježe i zanimljivo.
No, možda i više od same filozofije djela iznenaditi može Dickova vlastita sposobnost predviđanja svijeta koji se suočava s globalnim zatopljenjem i ekološkom katastrofom, a u kojem ljudi bježe od stvarnosti u izmaštane svjetove igre i droge. Dick nije bio u mogućnosti zamisliti prostranstva interneta, ali njegov svijet budućnosti ipak sadrži i neke obrasce kojima svjedočimo na mreži, poput selektivnog informiranja putem novina koje su sposobne svoj sadržaj prilagoditi izravno korisniku. S druge strane, ona dublja pitanja koja postavlja, a koja nećemo imenovati kako ne bismo otkrili previše sadržaja potencijalnim čitateljima, vječna su i uvijek aktualna svakome tko ima sklonosti filozofskom promišljanju egzistencije.
“Tri stigme Palmera Eldritcha” možda nisu najreprezentativniji i najpopularniji izdanak Dickove bogate bibliografije, ali svakako predstavljaju zanimljiv uvid u um ovog doista vizionarskog pisca, pa svakako vrijedi uložiti malo vremena i truda u druženje s ovom knjigom. Onima koji se spremaju za svoj prvi susret s Dickom možda bi ipak bilo zgodnije predložiti da to učine s nekim od drugih prevedenih djela – bio to možda “Ubik” ili “Čovjek u visokom dvorcu” – prije nego se upuste u trip na koji će ih povesti “Stigme”.
(Vuković & Runjić, 265 str., meki uvez, siječanj 2020.)