Posljednja epizoda Netflixove serije ‘ReMastered’ bavi se nasilnom smrću velike soul zvijezde Sama Cookea, ali pritom više od dosadašnjih filmova prati Cookeov uspon u stratosferu pop kulture te trajanjem od 75 minuta premašuje sve prethodne nastavke.
Dosadašnje epizode Netflixove serije “ReMastered” bavile su se kontroverznim epizodama u životima svojih subjekata, u većoj ili manjoj mjeri slavnih glazbenika, pritom većim dijelom zanemarujući tradicionalni narativ dokumentarnog filma koji bi detaljnije pratio njihovu karijeru i glazbu, više se koncentrirajući na sam događaj koji pokušavaju rasvijetliti, a teme bi uglavnom uključivale nasilnu smrt njihovih protagonista poput ubojstva Jam Master Jayja iz Run DMC, čilenskog protestnog kantautora Victora Jare ili neuspjeli atentat na Boba Marleyja. I posljednja epizoda u nizu bavi se nasilnom smrću velike soul zvijezde Sama Cookea, ali pritom više od dosadašnjih filmova prati Cookeov uspon u stratosferu pop kulture te trajanjem od 75 minuta premašuje sve prethodne nastavke.
Razlog tome mogao bi se tražiti u činjenici da je ubojstvo Sama Cookea na način na koji je prezentirano u seriji zapravo neodvojivo od putanje koja je ovog pjevača vodila do svjetske slave koju je postigao kao jedan od rijetkih afroamerikanaca u svoje vrijeme. Njegov politički aktivizam i zalaganje za građanska prava učinili su ga neprijateljem tadašnjeg uvelike rasističkog sistema, čemu nije pomoglo njegovo druženje s ikonama pokreta crnačke emancipacije kao što su Malcolm X i Muhammad Ali. No, “ReMastered” još jednom zagriza (pre)velik zalogaj dovodeći u pitanje službenu verziju priče o Cookeovom ubojstvu pritom otvarajući više alternativnih teorija o mogućem uzroku ubojstva od kojih svaka redom djeluje manje plauzibilno od one za koju znamo, a ta je da je Cookea pokrala prostitutka s kojom je bio te noći u motelu, što ga je natjeralo na izlijev bijesa u kojem je navalio na vrata upraviteljice motela, koja je u panici ispalila smrtonosni metak u pjevača.
“ReMastered” u priču uvodi nekoliko dodatnih faktora koji uključuju mafiju, Cookeova menadžera Allena Kleina, pa čak i vlasti. Svima je trn u oku Cookeova etiketa koju pokreće, a kojoj je cilj da crni izvođači zadrže prava na svoju glazbu koja su im postojeće kuće uzimale, pritom se bogateći a izvođače i autore plaćali bi sitnišem. Najveći dio sumnje uperen je upravo u Kleina koji je s Cookeom pokrenuo kuću Tracey, Ltd. Redateljica Kelly Duane i scenaristi sugeriraju da je Cooke iz ugovora otkrio da ga Klein želi prevariti, te je namjerio dati mu otkaz. No, nakon Samove smrti, Klein postaje jedinim vlasnikom, pa nakon što se upitamo “cui bono”, sumnja jasno pada na menadžera. Ipak, čini se da ovaj čovjek, koliko god možda nepošten, ne bi imao moć organizirati zavjeru koja bi uključivala i policiju samo da se riješi problema, pa se okosnica cijele epizode nekako doima na labavim nogama, iako kao slika Cookeove karijere djeluje funkcionalno, a nošena je velikom količinom izvrsne glazbe.
Osim toga, čini se kako u ulozi sugovornika “The Two Killings of Sam Cooke” ima više velikih imena nego prethodna izdanja serijala, pa ćemo tu čuti razgovore s Quincyjem Jonesom, Smokeyjem Robinsonom i Dionne Warwick, kao i mnogim drugim slavnim likovima više ili manje vezanih za Cookeovu životnu priču. Film bi bolje funkcionirao da manje zalazi u teorije zavjere, ali to ne znači da nije vrijedan pozornosti, jer ipak otkriva dubinu Cookeove vizije kao glazbenika, poduzetnika i aktivista čija je karijera doista služila boljitku života afroameričkih zajednica. Dva ubojstva iz naslova tako se referiraju na okončanje života Cookea kao osobe te na ubojstvo svega onoga što je Sam odlučio postići u smislu osnaživanja pozicije crnca u Americi.
(Netflix, 2019.)