Sanja Bachrach-Krištofić: ‘Spašavamo Jugoton od zaborava!’

Autorica izložbe ‘Jugoton – istočno od raja 1947. – 1991.’, koja će u Zagrebu biti otvorena 20. listopada, otkriva koncept kojim će biti prezentiran nekadašnji europski diskografski gigant.

Zaštitni logotip Jugotona

‘Jugoton – istočno od raja 1947. – 1991.’ naziv je izložbe koja će u zagrebačkom Tehničkom muzeju biti otvorena 20. listopada. Radi se o sveobuhvatnom prikazu nekadašnje najveće diskografske kuće u istočnoj Europi. kroz primjere dizajna, arhitekture, vizualnih umjetnosti i tehnološki proces. Autori izložbe su bračni drugovi Sanja Bachrach-Krištofić i Mario Krištofić.

„Nisam pobornica obljetnica, stoga nikakav izravni povod za ovu izložbu ne postoji“, rekla nam je Sanja Bachrach-Krištofić. „Ideja se začela kad smo moj suprug i ja planirali izložbu, u suradnji s našim dragim prijateljem Darkom Glavanom, koja bi analizirala odnos suvremene, popularne kulture i omota ploča. Izložba se trebala zvati ‘U ritmu muzike za ples’, no nikad nije zaživjela, a Darko je nažalost u međuvremenu stradao.“

Sanja Bachrach-Krištofić i Mario Krištofić su prije nekoliko godina radili na projektu ‘Spasi znak!’ kojim su željeli primocati zaštitu i obnovu starih tvorničkih natpisa, znakova i logotipova na području grada Zagreba kao doprinos očuvanju dizajnerske i industrijske baštine. Tu se iskristalizirala ideja o Jugotonu. „Tada smo shvatili da se logotip Jugotona više po Zagrebu ne može vidjeti, a ipak je to bila najveća izdavačka kuća u istočnoj Europi. Kod nas sve nekako padne u zaborav… Dakle, ova izložba ima za cilj očuvati sjećanje na Jugoton, odnosno revalorizirati nasljeđe popularne kulture koje je ostavio za sobom“, kaže Sanja Bachrach-Krištofić, koja je izložbu ‘Jugoton – istočno od raja 1947. – 1991.’ pripremala posljednje tri godine.

Izložba uključuje sve segmente proizvodnje i identiteta Jugotona. „Jugoton predstavljamo kroz vizualnu kulturu, odnosno kroz nastanak njegova logotipa, kao i kroz omote ploča. Bit će i priča o arhitekturi, s posebnih naglaskom na 1963., kada se Jugoton preselio u Dubravu, kao i o tretmanu popularne kulture od strane tadašnjih partijskih čelnika“, otkriva Bachrach-Krištofić. U Tehničkom muzeju već postoji i čitava Jugotonova proizvodna linija, koja će dominirati izložbom.

U planu je prikazivanje spotova, filmova, a dakako, puštat će se i glazba. Posebna se pozornost posvetila i pratećoj monografiji, vrijednom dokumentu zlatnog doba Jugotona, u kojoj su, među ostalim, intervjui s jugotonovim urednicima, poput Pere Gotovca, Siniše Škarice, Aleksandra Dragaša, Pike Stančića, Mirka Bošnjaka, zatim s propagandistom Đorđem Kekićem te dizajnerom Ivanom Ivezićem, koji je u prosjeku dnevno izrađivao po dva omota za ploče, tako da je rekorder u svjetskim okvirima sa stotinu tisuća potpisanih naslovnica albuma.

Izložba ‘Jugoton – istočno od raja 1947. – 1991.’ u Tehničkom muzeju u Zagrebu bit će otvorena do 30 studenog.

Tekst objavljen u suradnji s portalom Tris.com.hr

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 kune.

Hvala vam.

1.00 HRK 5.00 HRK 10.00 HRK 20.00 HRK 50.00 HRK 100.00 HRK 200.00 HRK


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Intervju

Idi na Vrh
X