Zašto Bašićevi snjegovići vrijeđaju vjerske osjećaje određenih Velikogoričana?
Tijekom vikenda u medijima je odjeknula vijest kako su vlasti u Gradu Velika Gorica pod pritiskom građana, tj. vjernika, tj. Crkve uklonili autorsko djelo renomiranog vizualnog umjetnika Zdenka Bašića koje je bilo izloženo ispred Muzeja Turopolja u sklopu manifestacije Perun Božić koja je dio tamošnjega advenstkoga programa Prosinac u Gorici, jer je navedeni rad, navodno vrijeđao vjerske osjećaje puka. Pitate o kakvoj je provokaciji riječ da je uspjela ogrditi svetost Katoličkog blagdana Turopoljcima svojom sotonskom formom? Riječ je o snjegovićima od stiropora.
Nije ovo prvi slučaj da dolazi do cenzure upravo u ime “vjerskih osjećaja”. Ove godine već smo doživjeli i izgon iz radijskoga etera pjesme Parnoga valjka “Prokleta nedjelja” jer u istoj spominje prokletstvo i dan Božji. Osjećaji katolika najveću prijetnju prepoznaju u benignim pojavama poput snjegovića i pjesmarice Husa i Akija. Razloge koji potencijalno stoje iza ovog osjećaja ugroženosti vjere u zemlji koja, kako reče pjesnik Dejan Indžić broji “sto pet posto katolika”, razmotrit ćemo u narednom promišljanju.
Prije svega, nekoliko riječi o samom djelu koje je uklonjeno. Riječ je o figurama oblikovanima u ponešto mračnijem tonu, pa tako pomalo nalikuju poznatom liku Jacka Skellingtona iz “Predbožićne noćne more” Tima Burtona. Tu činjenicu dio pobornika uklanjanja post factum koristi kao jedno od opravdanja za čin cenzure tvrdeći kako je riječ o plagijatu, premda je nejasno što im daje autoritet da upravo oni određuju granicu između plagiranja i interne komunikacije djela iz umjetničke prošlosti i sadašnjosti, a da ni ne spominjemo činjenicu da kao razlog cenzure nije navedena upitna originalnost djela, već ideja da se dotični rad kosi s estetikom kakvu očekuju oni koji su intervenirali.
Smisao i svrha umjetnosti jest da preispituje uobičajen pogled na stvari, mijenja percepciju, polemizira s većinskim stavovima, dvoji. Sam autor naglašava kako je ideja iza rada bila istražiti i prikazati bajke i priče kao alternativu konzumerističkom vizualu koji diktira Zapad. Upravo taj konzumeristički Božić trebao bi biti prijetnja kleru i vjernicima jer predstavlja suprotnost od samog blagdana iz perspektive religije. No, vjernicima ne smetaju figure Djeda Mraza, tipično adventska komercijalizacija prostora niti bilo koji drugi oblik Božića kakav doživljavamo svake godine. Tu bitku s kapitalom iza komercijalnog Božića odavno su izgubili. Ne, oni će podvući crtu na umjetničkoj instalaciji koja nije u skladu s tom vizurom od koje su pretrpjeli poraz. I normalno da je tako, povijest nas je naučila da se ne podvači crta na najjačima. Prvo idu slabi. Manjine. Romi, Židovi, Srbi… onda i neistomišljenici, inteligencija i sve ostalo dok ne ostanemo etnički i svjetonazorski ujednačeni i umjereni. U ovom slučaju, prvo su došli po snjegoviće.
Nakon što građani na društvenim mrežama i medijima iskazuju šok i nevjericu zbog odluke gradskih vlasti, javlja se i Mario Žilec, urednik Kronika Velike Gorice, pamfleta u službi lokalnih vlasti koji objavljuje tekst “Snjegovići uzrokovali pomutnju”, koji već u naslovu varljivo izvrće stvari te krivnju za pomutnju pripisuje izlošku, a ne onima koji su ga maknuli. Teza njegovog teksta jest to da nisu krivi svećenici kojima se mora dozvoliti da slave Božić onako kako oni žele. Kao da je postavljena u crkvi, a ne u muzeju. Da ga citiram iz rasprave vođene na Facebooku ispod njegova članka: “Moja logika počiva na slobodnom društvu u kojem svećenici imaju pravo reagirati kako bi očuvali dignitet svojeg blagdana.” Kakva mentalna akrobacija! Slobodna društva su inkluzivna i ne zabranjuju sve što nije u skladu s njihovom vizijom estetike. Da je riječ o sadržaju koji bi bio usmjeren protiv bilo čega kršćanskog onda bi njihova reakcija bila razumljiva. Ovo su snjegovići. Je li itko ikada u povijesti čovječanstva na snjegoviće imao asocijaciju kao na nešto što osporava dignitet blagdana, vjerske osjećaje ili slično? Ovdje je na djelu isključivo bezrazložna cenzura i opće neprihvaćanje drugačijeg. Nešto što je u svakome pogledu upravo odlika neslobodnih društava u kakvo nas neke sile konstantno pokušavaju pretvoriti.
Ono što u ovom slučaju vrijeđa katoličke osjećaje, sudeći prema internetskim komentarima jest činjenica da je rad u pitanju izložen u sklopu PerunBožića u organizaciji Perunfesta, festivala zaboravljenih priča i narodnih predaja, a koji ovi izjednačavaju s poganskom kulturom, jer čak i naziv temelji na imenu staroslavenskoga boga groma. Kao da je nastrano ili suspektno pokazivati interes za običaje i predaju naroda koji su na ovim prostorima živjeli prije dolaska kršćanstva. Kao da će to uzrokovati porast kulta drevnih božanstava koji će na neki način dovesti u pitanje egzistenciju Crkve kojoj povijest počinje i završava s vlastitom objavom. Organizator je počinio grešku što je u ime događanja uopće uvrstio riječ Božić, trebali su ponosno inzistirati na obilježavanju zimskoga solsticija kojemu je kršćanski blagdan ionako preoteo termin.
Uklanjanje Bašićeve instalacije velika je sramota za Veliku Goricu, za njezinu vlast koja uporno podvija rep pred zahtjevima crkvenjaka s kojima se slizala i za novinare koji staju na prvu crtu obrane cenzure, što samo ukazuje kako nisko smo pali kao društvo. Narodi koji biraju dogmu iznad kreativnosti i slobodne misli završit će na stratištima povijesti atrofirani poput duhova onih koji marginaliziraju, stigmatiziraju i uklanjaju umjetnost. Dokle će to trajati i kada će uslijediti već neka nova jednako besmislena zabrana ovisi o nama koji moramo podići svoj glas i kao u Haustorovoj pjesmi s barikada im poručiti: “No pasaran!”
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
