Stephen Hawking preminuo je danas u dobi od 76 godina. Preminuo je mirno u svom domu u Cambridgeu u ranim jutarnjim satima. Čovjek koji se rodio na 300. godišnjicu smrti Galilea Galileia, preminuo je na rođendan Alberta Einsteina i na svjetski dan broja Pi.
Britanski teorijski fizičar, jedan od najpoznatijih suvremenih znanstvenika, popularizator znanosti i, može se komotno konstatirati, popkulturna ikona, preminuo je od posljedica ALS-a, amiotrofične lateralne skleroze koja mu je dijagnosticirana kada je imao 21. godinu. Doktori su mu isprva davali tek dvije godine života, no Hawking pritom upoznaje svoju buduću suprugu Jane Wilde koja ga je, kako je često isticao, preplavila vitalnošću i životnom energijom. Nakon nje, doktorirao je i postao jedan od najprominentnijih svjetskih intelektualaca, čovjek kojeg se pita za sve.
Studij fizike završava na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije brani na Sveučilištu Cambridge gdje se uskoro na Lucasovoj katedri zapošljava i kao redoviti profesor matematike i fizike. U svijetu egzaktnih matematičkih i fizičkih činjenica najpoznatiji je po doprinosima na polju kozmologije i kvantne gravitacije, naročito u kontekstu crnih rupa, a širu publiku sa svojim likom i djelom upoznaje bestsellerom “Kratka povijest vremena”, remek-djelom kojim je je fenomen postanka i kraja svemira pobliže približio i onima koji su razumjeli riječi mnogo bolje od hladnih brojeva. Knjiga je naposljetku prodana u više od devet milijuna primjeraka i na top listi bestsellera londonskog Sunday Timesa zadržala se, i danas rekordnih, 237 tjedana.
Svijet se zato danas oprašta od jednog od najblistavijih umova 20. i 21. stoljeća. NASA je na društvenim kanalima napisala: “Njegove teorije otključale su univerzum mogućnosti koje istražujemo. Kao što si jednom poručio našim astronautima, nadamo se da ćeš u polju mikrogravitacija letjeti poput Supermana.”
Neil DeGrasse Tyson je napisao: “Njegov odlazak ostavlja intelektualni vakuum. No taj vakuum nije prazan. Zamislite taj vakuum kao neku vrstu energije što prožima tkivo prostorvremena koje se odupire mjerenju.”
Errol Morris, redatelj koji je 1991. režirao dokumentarni film o Stephenu Hawkingu podijelio je svoja osjećanja: “Na kraju, moralo se dogoditi. Sretni smo jer je bio s nama tako dugo i ja sam bio sretan što sam imao priliku raditi s njim. Istinski veličanstven čovjek. Stephen Hawking. Smiješan, perverzan i, naravno, briljantan.”
Od Hawkinga se oprostio i Larry King: “Jednom sam intervjuirao Stephena. Pitao sam ga što ga najviše opčinjava u svemiru. “Žene”, rekao je.
Do viđenja, profesore Hawking.