Kako najslikovitije dočarati prošlotjedni Weekend Media Festival u Rovinju? ispalo je da je najlakše kao medijsku predstavu u tri čina.
Festival medija imao je preslab Wi-fi pa svi koji su se prvi ulogirali imali su sreće super-sporo besplatno surfati, pardon, raditi u virtualnom prostoru. Bilo da je riječ o kreiranju sadržaja ili oglašavanju nužno je kretati se kroz mrežu tako da ne čudi što se na posljednjem predavanju pod nazivom “Konvergencija sadržaja” skupilo više publike nego što je to dvorana dozvoljavala. Sjedilo se na podu, a pred kraj razgovora posljednji su redovi već dobro podrhtavali od bubnjarske tonske probe. Uspjela sam uhvatiti zanimljiv statistički podatak o najkonzumetskijoj vrsti: mladima (kao se za starce tražio politički korektni izraz, tako su sada mladi svi od 12 do 32, ali ipak postoje razlike :)). Maloljetnici u prosjeku sedam sati dnevno provode u društvu elektroničkih medija, ali za to vrijeme konzumiraju oko 14 sati sadržaja jer redovito kombiniraju medije(!).
Predavanja i radionice imale su jednu glavnu zajedničku karakteristiku; publika je iznimno malo sudjelovala svojim pitanjima. Jesu li tome krive same prezentacije ili je debatna kultura u Hrvata još uvijek relativna nepoznanica nemoguće je nagađati. Nepisano je pravilo da čim se postavi prvo pitanje iz publike počinje erozija iste. Kod predavanja formuliranih jedan na jedan (moderator i gost) publika je imala više prilike za pitanja i debatiranje. Zanimljivo je kako se, postavljeno ili ne, često nametalo pitanje: Koliko to nešto košta? Na to pitanje nije bilo direktnih odgovora, barem ne pred svima. Bila je spominjana cijena od desetak kuna do desetak eura mjesečno za pretplatne online sadržaje na panel diskusiji “Free or fee”, raspravi o pretplatnim novinarskim sadržajima na webu koju je moderirao Nikola Vrdoljak, direktor programa festivala. Jedan petina novca koju proguta TV oglašavanje iznosi 18 milijuna eura godišnje, upravo toliko je novca prošle godine prošlo kroz free internetske sadržaje u Hrvatskoj izjavio je Tomislav Wruss ispred EPH grupe.
Lijep zaključak svevremenosti medija te trenda s kojim se slažu svi šefovi dao je Senad Zaimović iz kreativnog tima Fabrika: “S korisnikom koji je donositelj odluke i koji ima izgrađene kreativne estetske kriterije vam je lako, ukoliko je suprotno on neće primijetiti što je u vašoj ideji dobro, niti što on to plaća. Mislim da agencije često prostituiraju svoj kreativni rad da bi došle do medijskih budžeta i ostvarile zaradu, tako da kreativni rad koji je zapravo najvrjedniji daju ispod cijene. Kreativa nije više lijep oglas, dobra tipografija, lijepa poruka ili lijepi miš. Kreativa je danas digitalna infrastruktura, scenariji po kojima web agenti i comunity manageri vode ljude prema sadržaju, a da to opet ne izgleda kao reklamiranje. Publika, koja je sve više rezistentna ne želi biti platforma za vašu komunikaciju.”
II čin: Film, i to dokumentarni
Bilo je neobično što su se projekcije filmova održavale na podlozi za Power point prezentacije pa se i sam režiser dokumentarca “Orkestar” Pjer Žalica pokušao ispričati publici u prvom redu projekcijske dvorane što će ih sutradan možda boljeti vrat. Unatoč tehničkim nedostatcima projekcija je kod svih gledatelja izazvala zadovoljne osmjehe i pozitivne komentare pri izlasku iz dvorane.
Kada sam bila mala pitala sam baku što je to alva. Da mi je kojim slučajem odgovorila: To ti je Plavi Orkestar, možda bih se i sjećala tog benda iz tog vremena. Baki se Plavi Orkestar zasigurno nije sviđao ali su zato tu maestralna priča Pjera Žalice, gotovo dvosatnu, o fenomen bendu Plavi orkestar ispričali Saša Lošić, Rambo Amadeus, Branko Đurić, Nikša Bratoš, Goran Bregović, Stjepan Mesić, Milan Kučan i mnogi drugi važni akteri ex Yu scene. Kada sam pitala mamu što je to alva rekla je: Beatlesi. Učio se engleski i pjevalo se “Let It Be”, a za Orkestar i “Suadu” je tad već bilo kasno. Dalje>>
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
