Usporedna biografija četvorice divova njemačke filozofije dvadesetog stoljeća – Ludwiga Wittgensteina, Martina Heideggera, Ernsta Cassirera i Waltera Benjamina – pokušava čitatelju na jednostavan način predočiti osnove njihove misli, ali još više zabavlja njihovim životopisima iz posljednjeg zlatnog doba velikih ideja.
![](https://ravnododna.com/wp-content/uploads/2019/11/Doba_c_arobnjaka_2_-800x450.jpg)
Knjiga “Doba čarobnjaka” filozofa Wolframa Eilenbergera usporedna je biografija četvorice divova njemačke misli, Ludwiga Wittgensteina, Martina Heideggera, Ernsta Cassirera i Waltera Benjamina, koja pokriva njihovo djelovanje u dvadesetim godinama prošloga stoljeća, razdoblju između dva svjetska rata koje se pokazalo kao posljednje zlatno doba velikih ideja kada je filozofska misao još bila od presudnog značaja u stvaranju svjetonazora na globalnoj razini.
Djelo započinje te kasnije ponovno doživljava kulminaciju u “mitskom Davosu” poprištu radnje jednog od najznačajnijih djela njemačke književnosti tog razdoblja, “Čarobne gore” nobelovca Thomasa Manna, objavljene svega pet godina prije događaja koje Eilenberger opisuje u svojoj knjizi, a to je sučeljavanje dvojice njezinih protagonista, Cassirera i Heideggera, od kojih prvih predstavlja posljednji bastion tradicije njemačke kulture utjelovljene u Kantu i Goetheu, dok potonji kao izazivač zastupa sasvim novi pogled na filozofiju utemeljenu na povratku ontologiji zasnovanoj na iskustvu tubitka bačenog u svijet i uvjetovanog svojim ograničenim boravkom u
njemu. Moglo bi se povući paralelu s ovogdišnjim razvikanim obračunom između Slavoja Žižeka i Jordana Petersona, samo što su prije devedeset godina prezentirane neke doista bitne i revolucionarne ideje.
Po završetku ove debate, kao što je slučaj i sa spometutom recentnom, teško je bilo odrediti pobjednika, samo što će povijest biti naklonjenija Heideggeru, kako u filozofskom smislu, tako i u svakodnevnom, budući da će njega dovesti do poluga sustava moći označivši ga kasnije neisperivom crnom mrljom povezivanja s nacional-socijalizmom i Hitlerom, dočim će Židov Cassirer posljednje godine provesti u izgnanstvu, kao uostalom i Benjamin, treći od protagonista ove knjige. On pak najveći dio pokrivenog razdoblja muku muči s vlastitom nediscipliniranom prirodom, teživši probitku na sceni i osiguravanju svoje egzistencije u kriznom razdoblju Weimarske republike, bilo kao autor ili profesor. On svoje zasluženo mjesto pronalazi tek u samoj završnici knjige, ali tada su na obzoru već tamni oblaci sljedećeg rata koji nikako nisu naklonjeni židovskom misliocu lijeve provenijencije.
Posljednja filozofska zvijezda ovog djela je Ludwig Wittgenstein, neshvaćeni – neshvatljivi – genij koji po povratku iz prvog rata na svijet donosi revolucionarno djelo “Tractatus logico-philosophicus”, ali nema namjeru živjeti na lovorikama i lansirati karijeru, već odluči počiniti “financijsko samoubojstvo” i odustaje od svog pozamašnog nasljedstva u korist svoje obitelji, posvetivši se neinspirativnoj karijeri seoskoga učitelja. U tom razdoblju i Heidegger piše svoje ključno djelo, “Bitak i vrijeme”, a Ernst Cassirer preuzima upravljanje Warburgovom bibliotekom i piše svoju “Filozofiju simboličkih oblika”.
Eilenberger priču izlaže veoma spretno i pitko, u kratkim poglavljima koja velikom brzinom preskaču od jednog do drugog protagonista, a njihove često neprohodne filozofske sustave objašnjava na način koji će biti razumljiv prosječnom čitatelju inače možda nevještom u poznavanju problematike misli o jeziku koja je uvelike obilježila razdoblje pokriveno u knjizi. Sve navedeno “Doba čarobnjaka” čini kvalitetnim doprinosom žanru filozofske biografije koji je u posljednje vrijeme obogaćen s nekoliko vrlo solidnih naslova, poput primjerice lanjskog životopisa Friedricha Nietzschea, “I Am Dynamite!” iz pera književnice Sue Prideaux, a čiji prijevod na hrvatski još uvijek očekujemo.
Lica ove četvorice divova misli na naslovnici hrvatskoga izdanja “Doba čarobnjaka” mogu podsjetiti na kamene profile američkih predsjednika isklesanih na Mount Rushmoreu, a oni doista jesu vrijedni uvrštavanja u neki pandan ove planine u kategoriji filozofije. Eilenberger se trudi čitatelju približiti zašto je tome tako bez zamaranja kompleksnim finesama i umnim začkoljicama, ali isto tako zabavnim biografskim crticama pokazuje kako filozofi tog kalibra mogu biti i mušićavi, teški, lijeni ili grandiozni likovi kakve često susrećemo u svim drugim instancama svakodnevnog života.
(Fraktura, tvrdi uvez s ovitkom, 400 stranica, rujan 2019.)