Živio Huljić! Napokon imamo soundtrack za pobunu vrtnih patuljaka

Što je danas uopće provokacija i subverzija? One su svedene na ispraznu estradnu gestu, tj. formu ispražnjenu od potencijala istinske društvene subverzivnosti.

Tonči Huljić počeo je koketirati s buntovništvom?!

Došla takva neka vremena, nimalo idealna, ali vremena u kojima je i pobuna postala naprosto žanrovska ladica, stanoviti file kojega i najisprazniji estradnjaci uzimaju za potrebe jednokratne promjene imidža. Onako kako je Severina u devedesetima malo bila balkanska Marilyn Monroe, pa malo Alanis Morissette, zatim Madonna, pa mitska Superdalmatinka, čisto da ne zaboravimo gdje smo… Jednostavno, pobune se “igraju” i hip-hoperi koji preslikavaju američke izvorne obrasce – otud im i sve one “bičarke” i ostale “kuje” u tekstovima! – i recimo Jerko Marić iz nemaštovitog “vidi me kako smo žestoki” benda pod jednako nemaštovitim imenom Adastra.

Netko neupućen bi mogao naprosto pomisliti da živimo u savršenom društvu kad je, eto, i rebelija postala tek stilski pravac.

Evo, uzmite za primjer nove projekte Tonča Huljića i Hladnog piva. I jedni i drugi koketiraju s buntovništvom? A koje je autentičnije? E pa, ni to nije nimalo lako kazati. Istina, notornog Huljića, koji se u interviewima o svojoj Madre Badessi pravda kako “nije mislio ni na koga konkretnog” kad viče “prežidente, ajde ća!”, teško da itko ozbiljan može uzeti ozbiljno u njegovoj anarhističkoj pozi – prije svega zato što poza nipošto nije i stav, kako to jezgrovito definira moj kolega Hrvoje Prnjak, novinar i pisac cijepljen protiv patetike – no i Hladno pivo bi mi, kako se to kaže “moglo dati adresu”, jer se čini da i sami već kalkuliraju s dozom buntovništva na svojim albumima, onako kako se oduvijek u tom poslu recimo kalkulira s “brzim” i “sporijim” stvarima.

Ali, gdje je u svemu tome uvjerljivost? Kod Huljića je, zna se, nema. Bivši intimus herr Flicka hrvatske politike devedesetih, naravno, mislim na Ivića Pašalića, naprosto je odlučio zaigrati na prokušani Bregovićev recept glazbene raspojasanosti na tragu ciganskog orkestra, ovoga puta uklopljenog u tobože mediteranski “sound”, uz što – kao bijelo vino uz škampe – ide i malo tekstualnog nestašluka. I što smo dobili? “Anarkištu” u izvedbi, pazi sad – Petra Graše! Njegova Danijelica se sigurno s punim pravom buni – A di je u toj komediji uloga za mene, ovako vrckastu i po potrebi nestašnu? Mislim, ono, stvarno nije fer. Konačno smo dobili soundtrack za pobunu vrtnih patuljaka, i nema mjesta za Danijelu?! Dalje>>

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 kune.

Hvala vam.

1.00 HRK 5.00 HRK 10.00 HRK 20.00 HRK 50.00 HRK 100.00 HRK 200.00 HRK


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Tema

Idi na Vrh
X