David Bowie jedno je od najneobičnijih ljudskih bića, neki kažu i izvanzemaljskog porijekla, čija je glavna misija cjeloživotna transformacija u jedinstvene persone univerzalne karizme. Deset je godina izbjegavao studio, a na pragu objave novih materijala donosimo pregled najvažnijih faza ovog zvjezdanog čovjeka.
Upoznavši novu djevojku Angie, karizmatični Bowie s njom iznajmljuje kuću u koju se useljavaju i dovode još petero ljudi da im se pridruže, a među njima se našao i njegov životni partner Tony Visconti, s kojim započinje kreativnu ludost koja će potrajati do danas. Osim što je ovo zdanje bilo leglo kreativnosti, postajalo je i leglo razvrata i opijata, što je bio odraz novog duha vremena obilježenog eksperimentiranjem u svim aspektima života i prepuštanjima hedonizmu. Previše su se tome prepustili i The Beatles što je djelomično posredovalo raspadu, a svakako su u tome pretjerali Janis Joplin, Jimi Hendrix i Jim Morrisson koje je u godinu dana odnijelo prekomjerno uživanje u drogama. Među onima uvjerenim u kreativni poticaj teških droga bio je i sam protagonist ove biografije koji o njima, kao i seksu, društvenim previranjima i promjenama počinje pjevati u svojim pjesmama. Kao dodatna inspiracija, ali i novi uzor bio je mladi buntovnik Lou Reed – ujedno i dio Warholove Tvornice sklone ugošćavanju njegovih Velvet Undergrounda. U kreativnom zanosu s Viscontijem i novim prijateljem Mickom Ronsonom osniva The Hype – bend koji je definirao konture glam rocka kao izraza kojem su mnogi prije njih kaotično težili, ali neslavno završavali u varijantama izraza koje bismo stavili u kategoriju seljačluka. Glam rock i personificiranje fikcijskog lika bendu, ali ponajviše osebujnom Bowieju sklonom pretjeranosti napokon daju pravu platformu za potpunu slobodu u dotad nesavršenom i neoblikovanom izrazu. S The Hypeom David Bowie se po prvi puta napokon nalazi kao potpuni umjetnik.
Svoju prvu značajnu metamorfozu i glazbenu katarzu koju doživljava s The Hypeom oblikuju novi menadžer Tony Defries i djevojka mu Angie sa sugestijama o prihvaćanju novog androginog izgleda. Takve ideje, koliko god da Bowieja smatrali avangardnim i samostalnim u radu, nikada ne bi bez nje prigrlio. Štoviše, u brojnim je prisjećanjima navodio kako bez nje na to ne bi ni pomišljao, a slušanje ženskih ideja odmah mu je donijelo medijski interes koji je, naravno, bio usmjeren prvenstveno na provokativni izgled, a tek onda glazbu koja ga je pratila. No najveću prašinu dotad podiže naslovnicom za današnji klasik Man Who Sold The World gdje ga uspoređuju s Lauren Bacall zbog zapanjujuće ženstvenosti u pozi i haljini u kojoj je pozirao. Album, kao ni prethodni, još uvijek kao studijski rad s drukčijim zvukom nije dobio zasluženu pažnju. No dok mu karijera i nije toliko cvjetala, Angie i David postaju roditelji 1971. Iste ‘proljećarske’ godine kada na svijet dolazi Bowijev nasljednik Zowie, veliki tata potpisuje ugovor s RCA Records i kao prvi album pod novom etiketom na radijske postaje lansira „Hunky Dory“, dok u novine lansira šokantno priznanje o svojoj homoseksualnosti. Prvi singl „Changes“ pomno je odabran za novi istup u javnost kao savršena kalkulacija engleskog kameleona i njegovog sve razrađenijeg menadžmenta koji ipak mogao predvidjeti zanimanje javnosti i medija, ali najmanje naglu prodaju ploča. Bowiejevo višegodišnje ispitivanje različitih sredstava komunikacije i prezentacije uz različita znanja iz polja umjetnosti bila je tek inkubacija za njegov najznačajniji umjetnički izrod koji će postati ikonom rock-glazbe i najprepoznatljivija persona iz tog svemira – rađao se Ziggy Stardust.
Nastavlja se…