Zvjezdani čovjek i njegove zvijezde ponovno su izašle

David Bowie jedno je od najneobičnijih ljudskih bića, neki kažu i izvanzemaljskog porijekla, čija je glavna misija cjeloživotna transformacija u jedinstvene persone univerzalne karizme. Deset je godina izbjegavao studio, a na pragu objave novih materijala donosimo pregled najvažnijih faza ovog zvjezdanog čovjeka.

David Bowie - prvi album iz 1967.

Današnja kultna kulturna četvrt južnoga Londona Brixton, 1947. nije ni očekivala da se među njima doslovce izrodila jedna od najkontroverznijih nepolitičkih ličnosti stoljeća i to kao drugi sin nevjenčanih roditelja. Kazališna podvornica Peggy i PR cijenjenog sirotišta John Jones, svog su mlađeg sina Davida uveli u svijet bizarnosti odmalena; obitelj shizofrenika s majčine strane obilježila je cjelokupnu sudbinu Jonesovima, a najmlađem izdanku pomogla u konstrukciji izvanzemaljske persone monumentalne važnosti.

Bljedunjavi je momčić svijet spoznavao uz starijeg, ali psihički nestabilnog brata Terrya – idoliziranu figuru pored koje ga je u adolescenciji fascinirao androgini i, dakako, subverzivni Little Richard. Provokativni crnac bio je portal u svijet glazbe, ali i neodvojive travestije kao nepresušne inspiracije u nastojanju za šokiranjem i redefiniranjem u umjetnikovom radu. No Terryjevi afiniteti prema Sohou kao kulturnom epicentru i sajmu blještavila Londona, zarazili su brzo i mlađega Davida te ga upoznali s čarima crne bohemske glazbe. Jazz i rhytym&blues intrigirali su ga kao oružja buntovništva i subverzije i postali su prvotni motiv za postajanjem glazbenikom iliti kreativnim borcem protiv monumentalnog tradicionalizma i konzervativizma učmalog i uniformiranog engleskog društva kasnih pedesetih. No kasnih se pedesetih David Jones borio i protiv prvih rivala u osvajanju srdaca pripadnica suprotnoga spola. Upoznavši svoju prvu ljubav na koju je oko bacio i njegov najbolji prijatelj George Underwood. Četiri oka bila su previše, pa je upravo prema njemu Underwoodova šaka ciljala u obračunu mladih pijetlova i umalo mu priuštila gubitak lijevog oka. Incident je za posljedicu imao tri operativna zahvata koji su rezultirali potpuno proširenom zjenicom na Bowiejevom oku zbog koje je nastala prepoznatljiva karakteristika i privid različitosti boja šarenica. Oporavak od operacije izazvao je dublju izolaciju od one koje je liječnik preporučivao i David Jones počeo se sve više zanimati za mjuzikle koje je secirao i analizirao. Napokon, pun novih dojmova i adolescentskih iskustava osniva svoj prvi bend Kon-Rads koji su u godinu dana svoga postojanja svirali pop-rock obrade, a nakon razilaska odmah je formirao novi bend The King Bees i modificirao ime u Davie Jones. U cijelom nastojanju da se pronađe kao mladić, ali i kao glazbenik nesređenih dojmova zbog nezrelosti, glavni uzori bili su mu kosmati The Beatles i The Rolling Stones čiju je slavu od samih početaka htio nadrasti, a tu ideju nikada nije osporavao.

David Bowie 'Space Oddity'

S novim je bendom ipak shvatio da na sceni postoji već jedan David Jones i napokon mijenja prezime za pozornicu u Bowie i zauvijek ga upisuje u glazbene povijesne anale. Prezime Bowie pronašao je u američkoj vojnoj povijesti, točnije bitci za Fort Alamo, a ime Jima Bowieja mu je rezoniralo toliko dugo u mislima da je znao da je upecao pravu kombinaciju slova za svoje prilično obično ime. Ubrzo prijelomne 1966. snima svoju prvu samostalnu singlicu Do Anything You Say i kao novog menadžera uzima slavnoga Kena Pitta koji je upravljao glazbenom sudbinom Franka Sinatre i Dukea Ellingtona. No godina nije bila pretjerano uspješna za sada samostalnog izvođača. Osim što se singlica nije našla na ljestvicama, njegov je tada 29-godišnji brat počeo pokazivati prve znakove shizofrenije, a sam se Bowie pribojavao te naslijeđene kletve. Ipak, potpisivanjem ugovora s Deram Recordsom iduće godine debitira s prvim studijskim albumom skromnog imena David Bowie. Jednako skroman bio je i uspjeh prvog studijskog projekta.

Međutim, kasne šezdesete bile su kulturno najplodnije godine dvadesetoga stoljeća i početak glazbene revolucije satkane od klasičnih glazbenih, ali i sve važnijih vizualnih elemenata popularne kulture koju je predvodio Andy Warhol. U njegovoj se tvornici začudnosti našao i sam znatiželjni 20-godišnjak iz Engleske, pa tako Bowie debitira u kratkometražnom igranom filmu The Image po nagovoru menadžera. Mali projekt sa celuloidnom trakom postaje tako nova prijelomnica u njegovom životu i pjevač otkriva strast prema glumi, a britanski kazalištarac Linsday Kemp ga tada potiče da ju istražuje, učeći ga o ophođenju pozornicom, projekciji i šminki kao krucijalnom elementu. U njegovoj suradnji s Kempom začeta je ljubav prema campu, a odlaskom na projekciju revolucionarnog SF spektakla 2001. Odiseja u Svemiru Stanleya Kubricka napokon je začet riđokosi izvanzemaljac koji će postati najkarizmatičniji alter-ego jednog umjetnika. Ako je Odiseja bila inspiracija za njegov budući klasik Space Oddity, Onda je umjetnički impuls potpirio i podupro novi povijesni trenutak – spuštanje Neila Armstronga na površinu Mjeseca u srpnju 1969. Ovaj je trenutak pogodovao lansiranju Bowieja među zvijezde koji je objavio spomenuti singl tek nekoliko dana prije slavnog osvajanja Mjeseca. No koliko god ga Major Tom iste godine veselio, obitelj se polako, ali sigurno raspadala. Naime, otac mu umire od upale pluća. Nestanak velikog moralnog i emocionalnog uporišta čini ga sve izoliranijim i povučenijim, ali i destruktivnijim. Tome je uslijedio drugi, prilično neuspješan album te mu karijera tada počinje lagano opadati. Dalje>>

Zadnje od Tema

Idi na Vrh