John Williams ‘Krvnikov Prijelaz’ – kako je izgubljen zapad

Žanr vesterna je u popularnoj kulturi često eksploatiran i stenje pod bremenom brojnih trash i pulp naslova niske kvalitete, no kako u filmu, tako i u književnosti, iznjedrio je i neke naslove koji pripadaju samom vrhu umjetničkih ostvarenja u svojim rodovima. “Krvnikov Prijelaz” može se uvrstiti u tu kategoriju.

“Krvnikov Prijelaz”

Sveučilišni profesor John Williams (ponekad spominjan i srednjim imenom Edward kako bi ga se razlikovalo od brojnih drugih poznatih imenjaka i prezimenjaka, primjerice slavnog skladatelja filmske glazbe) američku je književnost zadužio trima romanima: “Stoner” (1965.), “August” (1972.), te “Krvnikov Prijelaz” (1960.), a nakon recentnog objavljivanja prijevoda prvospomenutih djela, izdavačka kuća Fraktura sada nam donosi i potonji, njegov kronološki gledajući prvi roman. Williams je prije “Krvnikovog Prijelaza” u vojsci napisao i roman “Nothing But the Night” (1948.), ali nije priznavao njegovo autorstvo, pa ga i nećemo računati kao dio njegovog službenog kanona.

Premda su mu i za života uradci privlačili pozornost, pa je tako “August” primio i nagradu National Book Award za beletristiku, Williams je nanovo otkriven u ovom stoljeću kada je pogotovo roman “Stoner” pronašao novu publiku, koja je potom krenula s istraživanjem i njegovih preostalih knjiga. Zanimljivo je da su žanrovski i tematikom njegove tri knjige potpuno različite. Radnja “Stonera” smještena je u akademsku zajednicu dvadesetog stoljeća, “August” se odvija u doba Rimskoga carstva, a “Krvnikov Prijelaz” (u izvorniku “Butcher’s Crossing”) je klasični vestern.

Žanr vesterna je u popularnoj kulturi često eksploatiran i stenje pod bremenom brojnih trash i pulp naslova niske  kvalitete, no kako u filmu, tako i u književnosti, iznjedrio je i neke naslove koji pripadaju samom vrhu umjetničkih ostvarenja u svojim rodovima. “Krvnikov Prijelaz” može se uvrstiti u panteon vesterna u književnosti uz bok genijalnom djelu Cormaca McCarthyja “Krvavi meridijan”. Krv je poveznica u naslovu ovih dviju knjiga, što ni ne čudi s obzirom da im je tema razdoblje u kojemu je zapad osvojen na osnovi genocida i nasilja nad prirodom. Dok se McChartyjeva knjiga bavi zlom u ljudima u svijetu u kojem je čovjek čovjeku i nešto gore od vuka, Williamsov roman propituje bezumnu pohlepu na kojoj se temelji američko društvo prikazanu ovdje kroz sliku besmislenog pokolja posljednjih krda divljih bizona u razdoblju kada su kaputi od njihovih krzna bili u modi.

Radnja “Krvnikovog Prijelaza” započinje dolaskom mladog greenhorna Willa Andrewsa u naslovni grad. Andrews nadahnut čitanjem Thoreauovih knjiga dolazi na zapad kako bi pronašao sebe prepustivši se u izravan kontakt s prirodom u njezinoj divljoj formi, pa se tako odluči priključiti i financirati ekspediciju koju vodi iskusni lovac Miller, a cilj joj je pronaći golemo krdo divljih bizona i ostvariti značajan prihod od prodaje krzna. Priroda koju Andrews susreće surova je i okrutna poput samih ljudi koji se u njoj nalaze, što najjasnije otkriva kada nakon pokolja nekoliko tisuća životinja ekipa zapne u snježnoj oluji te je primorana prezimiti u nemilosrdnoj divljini. Ovdje se osim s fizičkim izazovima junaci suočavaju i s psihičkim propadanjem, a sve to će do posljednjih stranica zavšiti očekivano tragično, jer priroda će na nasilje odgovoriti nasiljem, a kazna ne uspostavlja pravdu, već samo opustošuje.

Williams se ne libi ogresti o klišeje koji određuju žanr vesterna, ali ipak temeljem svoje knjige čini propitivanje postulata na kojima je sazdana moderna Amerika. Logika surovog kapitalizma vodi pokolju životinjske vrste u razdoblju dok su krzna bizona u modi. Kada više ne budu tražena, ostavit će iza sebe gradove duhova poput Krvnikova Prijelaza, a njihovi stanovnici potražit će druga mjesta i druge predmete eksploatacije na kojima će manifestirati svoju krvničku prirodu jer od nje ne mogu pobjeći. Na toj nasilnoj premisi zapad je osvojen i izgubljen. Ubijena je priroda, ubijeni su ljudi, ubijeno je i ljudsko u čovjeku kako bi se stvorila čistina na kojoj se može podići zlatno tele napretka koje nije vrijedno krzna ni najmanjeg teleta bizona. Stoljeće i pol kasnije, nažalost, nismo ništa pametniji.

(Fraktura, tvrdi uvez s ovitkom, 320 stranica, listopad 2019.)

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 kune.

Hvala vam.

1.00 HRK - 0.13 € 5.00 HRK - 0.66 € 10.00 HRK - 1.33 € 20.00 HRK - 2.65 € 50.00 HRK - 6.64 € 100.00 HRK - 13.32 € 200.00 HRK - 26.54 €


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Recenzija

Idi na Vrh
X