MENT festival otvorio je svoja vrata i ove, prve ‘post-COVID’ godine. Uvodni dan festivala uglavio se u prostor Kina Šiška, i kao takav poslužio je kao jako dobra uvertira u ono što će se odvijati naredna dva dana.
Teško je ne složiti se s tvrdnjom da je još uvijek aktualna pandemija unazadila glazbeni rad u svim segmentima. Od inače brdovitog načinila je skliski teren koji nije bio povoljan ni za koga, dok su se radnici u glazbenom sektoru pretvarali u robove dnevnih, jednako nepovoljnih situacionizama. Želja da se ne izgubi kontinuitet održavanja festivala je stoga prebacila zimski MENT u nešto (načelno) toplije vremensko razdoblje, iako je vremenska prognoza ovih mjeseci stabilna otprilike kao i studentski prihodi na prostom trgu rada u razdoblju drakonske inflacije.
Bilo je jedino logično da festival započne kako je započeo – razgovorom o covidu i odnosu odgovornih institucija prema glazbenom sektoru. Grupnu diskusiju kojoj su pripale prve riječi ovogodišnjeg MENT-a moderirao je Peter Baroš (SIGIC), a u ulozi govornika pridružili su mu se Andrej Sevšek (#MiDelamoDogodke, Punk Rock Holiday), Mitja Prezelj (GIZ KOS, NOMAD), Pavla Jarc (Mreža Kulturnih domov KUDUS, Kulturni dom Nova Gorica).
Razgovorom se pokušao kontekstualizirati konkretan trenutak konačnog zatvaranja širokih vrata glazbenog sektora uslijed prvih zamaha koronavirusa, a priča je, barem sadržajno – kristalno jasna i rekao bih donekle repetitivna što se tiče sadržaja same rasprave. Ipak, bez obzira na dojam kako o zadanoj problematici slušamo previše, ona je još uvijek aktualna i njene se reperkusije gotovo uvijek lome na leđima šljakera u kulturi. Na njihove se glasove ne smije zaboraviti, a ovakve diskusije ćemo još dugo voditi ukoliko se želimo do kraja iskopati iz pandemijske jame.
Nakon službenog pozdrava i par riječi dobrodošlice krenuli su uobičajeni “ah, i ti si tu!” razgovori, gdje se veterani MENT-a susreću s ostalim pohoditeljima festivala. Još uvijek je bilo užasno toplo pred ulazom u Kino Šiška, no ubrzo se masa povukla unutra tik pred prve note koncertnog programa.
Na granici između “Komune” i gornjeg prostora Šiške nalazio se uzbuđeni puk, spreman za polet. Prvi na repertoaru bio je francuski kolektiv QuinzeQuinze, koji je svojom svježom fuzijom perkusija, trip-hopa, R&B njuškanja i univerzalnog vonja daleke budućnosti publiku pozvao na zaista interesantnu vožnju njihovim specifičnim kozmosom. Postojana energija svela se na njihov najveći adut – nesvakidašnja mistika, koja u svakom trenutku krasi njihovu estetiku. Odlična, prvotna kap eklektike u čašu ionako eklektičnog festivala.
Niz je nastavio belgijski Tukan, četveročlani sastav koji se nalazi na granici jazza i elektronike. BADBADNOTGOOD meets ABOP, uz momentalne, vjerojatno samo meni čujne instrumentalne natuknice pokojnog Mac Millera.
Nakon Sahareye, multitalentirane hip-hop nade sirijsko-hrvatskih korijena, nastupio je obalni slovenski trio Spiral Mind. Početci ovog sastava se vežu uz solo istraživanja Manuela Brajnika, koji je 2019. pod tim imenom objavio prvi album “A Play of Shadows”. Uz Manuela, Spiral Mind čine Rok Babič iz benda Rochwald na sintisajzerima, basu, i efektima, i Gaj Bostič iz benda P’Jays za bubnjevima i perkusijama.
Spiral Mind se dobije kada se susretnu apstraktni i konkretan zvuk, poletan i miran, živčan i distanciran – iza kojeg stoje živa bića, vodeći ga u smjerove koji su samo njima poznati. Trio zaista obećava, stoga će svakako biti zanimljivo upratiti njihovo prvo izdanje u režiji benda koje bi trebalo izaći još ove godine.
Nastavilo se i završilo prvu večer u kantautorsko-producentskom maniru uz Toyotu Vangelis i Yves Tumor. Ostao sam razočaran potonjim, pretežno zaradi zavidne količine buke koja se stvorila oko imena, ali koncert kao takav nije isporučio ništa vrijedno riječi. Nažalost, rekao bih da se radi o sivilu koje nije ništa posebno – a po tom ništavilu ću set i upamtiti. Kretalo se i stajalo, ritmično i u potpunom izostanku istog. Kako je tko htio. Publika je svakako reagirala, a s vremena na vrijeme očekivana je atmosfera prve večeri višednevnog festivala lukavo eskivirala.
Nastavljamo dalje u revijalnom tonu – uskoro.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
