Premijera ‘Crne knjige’ u ZKM-u – Montažstroj udario na bankarsko osinje gnijezdo

Nakon četvrt stoljeća postojanja Montažstroj je i dalje najavangardniji sklop u zemlji (ali vjerojatno i u regiji) svega onoga što se podrazumijeva pod terminom modernog kazališta.

Premijera predstave Crna Knjiga u ZKM-u (Foto: ZKM)
Premijera predstave Crna Knjiga u ZKM-u (Foto: ZKM)

S novom predstavom „Crna knjiga“ premijerno izvedenom u petak 11. ožujka u Zagrebačkom kazalištu mladih nastavljena je dosadašnja hiperbolička putanja egzistencijalno-kulturoloških pitanja koje ovo kazalište predvođeno redateljem Borutom Šeparovićem već godinama kroz svoje predstave postavlja. A ta pitanja su jednostavna, no živimo u vremenima kad nije učtivo postavljati ih. Šeparović kroz veliki broj predstava, posebice ako se gleda izuzetno jaki niz u posljednjih 5-6 godina de facto postavlja isto pitanje, a to je: Gdje leže uzroci nepodnošljive svakidašnjice? Sa svakom predstavom postavlja to pitanje i istovremeno traži odgovor na njega i što je najvažnije, dok ga traži nema milosti prema onim faktorima koji na tom istraživačkom putu niču kao evidenti razlozi nevolje.

U nešto više od, itekako zahtijevnih, 120 minuta „Crne knjige“ udario je možda najjače do sada u sam temeljni razlog zašto ulicama hodaju izgubljeni i sjebani ljudi, tako plastično dočaravši matricu našeg ponašanja, genezu modernog ropstva, trik kojim je naša savjest zarobljena i potčinjena, pakao u kojem vrag ne zna za „otpusti nam duge naše“ iz Očenaša, kratkoću te uzice koja nas drži u polubjesnilu dok je ispušni ventil turbofolk i razne manifestacije u kojima je posebno pažljivo uprogramiran i ugrađen nacionalni zanos. Ukratko, drznuo se Šeparović ovom predstavom ubosti u one s druge strane uzice – u banke.

'Crna knjiga' (Foto: Montažstroj)
‘Crna knjiga’ (Foto: Montažstroj)

U stvari, samo je primjenjena najstarija novinarska investigativna metoda praćenja traga novca, a to je pokrenulo lavinu ispadanja kostura iz ormara u tolikoj mjeri da se mogla napraviti cijela kazališna predstava tijekom koje ima dijelova u kojima kao gledatelj niste sigurni  za glumce glume li ili pričaju svoje osobne verzije života pod dugom.

Pored Konrada Mulvaja i Ante Perkovića, koji su i autori glazbe predstave, u „Crnoj knjizi“ glumi i ZKM-ov ansambl u sastavu Hrvojka Begović, Katarina Bistrović Darvaš, Danijel Ljuboja, Pjer Meničanin, Krešimir Mikić, Rakan Rushaidat, Lucija Šerbedžija i Vedran Živolić. Svi spomenuti iznijeli su na leđima zahtjevan komad prepun pjevačkih točki te niz vratolomnih situacija za tijelo, što se vidjelo kad se Rakan Rushaidat okliznuo i nezgodno pao usred predstave, ali nije dozvolio da dođe do prekida na premijeri, te vidno natučenog lica svoju ulogu majstorski interpretirao do samog kraja.

'Crna knjiga' (Foto: Montažstroj)
‘Crna knjiga’ (Foto: Montažstroj)

Osjetilo se koliko je situacija izvedbe same predstave kompleksna i da bilo kakva pauza između eventualnih činova nije bila uzeta u obzir iako se komad sastoji od dvije zasebne cjeline. Dok su u prvoj u fokusu praćenje toka novca iz džepova pojedinaca ove države opterećenih kreditima i doslovce životnog stila života na dug, u drugom dijelu su na udaru banke koje se bave tim isisavanjem, gdje predstava ulazi u sferu koju mnogi mogu smatrati otvorenim pozivom na revoluciju ili bar revolt.

Šeparovićev redateljski potpis očituje se i u stalnom iskakanju realnosti iz tijeka same predstave, ali i kreiranjem predstave unutar predstave, o čemu će biti riječi malo kasnije. Upravo je to iskakanje u realnost svojevrsni punchline i testiranje inteligencije publike, jer naravno feedback je važan detalj za ovu predstavu. No ne treba redatelju potvrda o tome ima li u publici modernih robova kredita (jer to gotovo da nije ni upitno), već ima li onih s naknadnom pameću. „Crna knjiga“ postavljena je kao svojevrsni urotnički triler, jer multipliciranjem ljudskih sudbina koje se nalaze u istoj zamci jednostavno stvari vode u tom smjeru kako je klopka bila pomno i dugo planirana i kako su zakazali sustavi zaštite građana koji nisu bili ni formirani, a kamo li testirani, kada su ‘rupe’ bile ugrađivane u zakone. Dalje>>

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 kune.

Hvala vam.

1.00 HRK 5.00 HRK 10.00 HRK 20.00 HRK 50.00 HRK 100.00 HRK 200.00 HRK


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Izvješće

Idi na Vrh
X