Zoran Žmirić ‘Riječke rock himne’ – razotkrivanje kreativnog procesa

Tijekom godina Žmirić se pokazao kao vrstan pripovjedač i jedan od zanimljivijih aktera književne scene, a dio te umješnosti vidljiv je u onim trenucima kad ‘Riječke rock himne’ prelaze iz faktografskog u anegdotalni diskurs.

  •  
  •  

Zoran Žmirić – Riječke rock himne

„(…)Kao poveznica s okolnosti koje sam htio opisati, pala mi je na pamet slika snajperiste koji u ruci drži pušku. Potpuna vlast nad situacijom. On drži pušku u ruci. Dakle, nju drži. Gleda kroz njezin nišan, ali ne gleda u njega. Sve to što ima i kroz što gleda, služi mu samo da bi poslao svoj pogled i misli, to jest metak, u ono što je zapravo negdje ispred njega. U prostoru ili u vremenu ili u snovima. Dakle, žena koju si odlučio voljeti je ipak samo nišan na licu tvoga anđela. Još si tu, ali si vjerojatno već odavno otišao, samo što ona to još ne zna, a možda ne znaš ni ti. Tu si, a više te nema. Zbog toga i abortus u pjesmi (…)“

Faktografski intermezzo

Urbanova priča, dakako, nije jedina priča u ovoj knjizi (iako nimalo ne sumnjam da bi Urban umio natući petstotinjak stranica objašnjenjâ svojih pjesama). „Riječke rock himne“ nastajale su tri godine kako i pristoji ambicioznim projektima. Potreba za demistifikacijom brojnih hitova koji su izašli iz grada nad Rječinom rezultirala je 61 intervjuom koji obuhvaćaju bendove koji su djelovali (ili još uvijek djeluju) od 1979. do 2009. godine. Na nešto manje od pet stotina stranica Žmirić ispisuje kratku povijest svakog benda, a potom u završnici teksta predaje riječ autoru pjesme. Žmirić u predgovoru ističe kako „slušatelji s vlastitim dojmovima nemaju upitnika“ i kako im je „sve jasno jer ih pjesma podsjeća na nešto njima razumljivo ili blisko“,  no također ističe kako je u percepciji i naslijeđu pojedinih pjesama autorova riječ previše puta ostala prešućena. Pisane rukom „insajdera“ riječke scene (među svim ulogima u kojima se Žmirić za života našao, našle su se i uloge basista „Laufera“, „Grada“ i „Grča“) „Riječke rock himne“ stoga funkcioniraju kao detaljno pismo fanovima i onima, kako je to govorio Dražen Siriščević, koji će to tek postati. Selekcija himni čija se povijest obrađuje je posve arbitrarna (Žmirić ističe kako je izbor radio po osobnoj sklonosti, tražeči pjesme za „koje bi volio da im je i sam autor“) i, kao i sve što se tiče bilo kakvog odabira na području glazbe, relativno sporna. Neki drugi izbor ne bi bio nezamisliv (pogotovo kad knjiga prijeđe u post-jugoslavensko razdoblje), a upitno je i koliko se neke pjesme poput „Ayere“ Elvisa Stanića, „Brela“ Damira Halilovića Hala ili „Oči su ti ocean“ E.N.I. mogu svesti pod odrednicu himne ili rocka kao takvog. „Terminološka točnost“ u ovom slučaju ni nije bila u prvom planu.

Efemerna stvar br. 2

Koliko su „Riječke rock himne“ relevantne za temu kojom se bave (pre)sudit će, valjda, glazbeni kritičari. Postale su, vjerojatno sasvim neplanirano, relevantne u jednom drugom smislu koji se tiče izdavaštva i cjelokupne književne branše. „Riječke rock himne“ su, unatoč imenu nakladnika na stražnjoj korici, samizdat i to samizdat koji se, po svjedočanstvu samog autora, sasvim dobro prodaje. O svojim iskustvima s hrvatskim izdavačima Žmirić je ekstenzivno pisao na blogu pokojni.blogspot.com na koji vas ovom prilikom upućujem.  Iako će se nakladnici u skoroj budućnosti morati pripremiti za nova pravila igre u svjetlu e-knjiga i očekivane poplave samizdata (Hrvatska uglavnom zaostaje za stranim trendovima, internet je trenutno preplavljen samizdatima angloameričkih autora kao i apelima autora „malih jezika“ za kompetentnim lektorima engleskog jezika), Žmirićeve „Himne“ dovele su u pitanje trenutni sustav književnog kulturnog sektora i njegovu glavnu komponentu – Nakladnika. Priča o relaciji država-nakladnik-autor-distributer odviše je dugačka i kompleksna da bih je ovdje iznosio, no iskustva i poučci sa spomenutog bloga osnovna su stanica svakome tko se, u ulozi autora, poželi profesionalno – u Hrvatskoj – baviti knjigama i pisanjem. Dalje>>

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 kune.

Hvala vam.

1.00 HRK 5.00 HRK 10.00 HRK 20.00 HRK 50.00 HRK 100.00 HRK 200.00 HRK


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

  •  
  •  

Zadnje od Recenzija

Idi na Vrh
X