Što je zvuk? To je pitanje za fizičare, ali ovom prilikom dat ćemo vam neke nevjerojatne činjenice o zvuku. Zvuk je jedan od onih fenomena o kojima najčešće ne razmišljamo, već ga uzimamo zdravo za gotovo. Ali idemo se sad pozabaviti i otkriti vam neke zanimljive činjenice o onim što se prenosi kroz mikrofone, slušalice, zvučnike – zvukom.
Tiho, tiše, svemir
Ne možemo ga vidjeti ni opipati. Samo čuti, i osjetiti kao nešto ugodno ili neugodno. Putuje brzinom od 340 metara u sekundi, ali jeste li znali da može putovati samo kroz prostor ispunjen molekulama? Zvuk treba medij da bi mogao putovati kroz prostor, ne može se kretati kroz vakuum. Upravo zato zvuk ne može putovati kroz svemir, zato je svemir mjesto tišine. Mjesto bez glazbe, ljudskog govora i ostalih zvukova.
A kako uopće nastaje zvuk? Ljudi i drugi kralježnjaci imaju slušni sistem koji prikuplja mehaničke vibracije uzrokovane zvučnim valovima. Živci u ušima pretvaraju te zvučne vibracije u signale, koji nakon toga idu u mozak. Mozak signale detektira kao zvuk.
Ono što čujemo ju u rasponu od 10 do 20 000 hertza. Ne čujemo ni ono ispod, ni iznad toga. Ono “ispod” naziva se infrazvuk, kojeg možda ne čujemo, ali ga možete osjetiti. On se često ubacuje u horor filmove, da bi kreirali osjećaj nelagode. Te duboke zvučne frekvencije najčešće proizvode vjetrenjače, avioni, vlakovi, oluje, vjetrovi…
Neke životinje mogu čuti ultra zvuk, jer imaju viši zvukovni prag od ljudi.
Škampi su jedna od najglasnijih životinja zbog kliješta koja mogu proizvesti zvuk i do 210 db. Plavi kitovi proizvode jedan od najglasnijih zvukova koji doseže i do 800 metara.
Zanimljivo je da isti zvuk ne utječe na svakoga isto, ali definitivno nikome ne odgovara prevelika buka, koja može uzrokovati ozbiljne zdravstvene smetnje – čak i do 30 posto glazbenika izgubi sluh. Buka se koristi i kao oblik zlostavljanja. Nemojte se izlagati zvuku preko 60 decibela, nije zdravo!
Ako slučajno uspijete proizvesti zvuk od 1100 decibela, napravit ćete crnu rupu koja bi mogla progutati našu galaksiju. A najjači zvuk ikad zabilježen na zemlji bila je erupcija vulkana Krakatau, čiji doseg je bio i do 6500 metara. Ne treba ni spominjati da su izgubili sluh svi u radijusu od 160 kilometara.
Glazba – najljepši zvuk
Glazba je jedan od najljepših izuma čovječanstva, ali postoji i patološki strah od glazbe, melofobija. Možda će vam za neki kviz biti korisno znati da se ekstremna osjetljivost na zvuk naziva hiperkuzija.
Kad neko tijelo postigne brzinu zvuka, ili se kreće brže od samog zvuka, zvuk nikad ne može stići to tijelo. Naime, tijelo se udaljava brže od širenja zvuka, te dolazi do fenomena probijanja zvučnog zida.
Zvuk je doista nešto fascinantno. A može se i pohraniti.
Nosač zvuka, po definiciji fizičko sredstvo (medij) za pohranu i distribuciju zvučnoga zapisa u analognom ili digitalnom obliku. Neki nosači zvuka su već muzejski primjerci, kao diskete, audio kazete (uskoro i CD-i). Nosače zvuka koji još nisu zastarjeli, poput mikrofona, Bluetooth slušalica i zvučnika možete pronaći i u dućanima mješovite robe ili online u Kik katalogu.
Uživajte samo u ugodnim zvukovima kroz najnovije nosače zvuka.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
