Kako naše književnike doživljava Zapad i tamošnja publika te intelektualci poučno je vidjeti iz teksta naše nove kolegice Andreje Babić koja je željenu kulturnu klimu potražila u Berlinu.
Kulturbrauerei je stara i potpuno obnovljena pivovara, koja je u potpunosti stavljena u službu – kulture! Jedna od lijepih ciglenih zgrada Berlina pripada književnosti i zove se Litertur Werkstatt (Književna radionica), te se u njoj jedne prošlotjedne večeri održavao program povodom netom završenog Leipziškog sajma knjige, odnosno u Berlin se prelio dio tamo održanog programa “Mali jezici – velike književnosti”.
Bila je to prilika i za predstavljanje male zbirke nekoliko autora Istočne Europe u sklopu programa OstWestOst (Istok-Zapad-Istok). Od objavljenih autora tu večer su u Berlinu bili prisutni Edina Szvoren (književnica i profesorica glazbe iz Budimpešte), Mileta Prodanović (slikar, profesor na beogradskoj akademiji i književnik koji je predstavljao svoj roman iz 2010. godine – “Ultramarin”) i Robert Perišić (s “Naš čovjek na terenu”, 2007. objavljen i u Njemačkoj).
U ugodnom i tipično njemačkom (čitaj: jednostavno uređenom i top opremljenom) prostoru skupilo se dvanaest zainteresiranih knjigoljubaca, koji su imali prilike čuti ulomke na materinjim jezicima, a zatim njemački prijevod odabranih knjiga koje je čitala dr. Christiane Lang, voditeljica programa Kultur Werkstatt, dok je razgovore je moderirao književni kritičar Joachim Scholl.
Jedina zamjerka večeri je što publika nije mogla postavljati pitanja niti reagirati/urgirati u mali dispute koji je nastao pri kraju vrlo zanimljivih dijaloga. Očito je bilo neizbježno i u najmanju ruku naivno očekivati da neće uslijediti pitanje: “Što za Vas znači pojam Europa?”
Kako sam sjedila u prvom redu nisam mogla vidjeti je li još netko zakolutao očima, ali meni je prisjelo. Prisjelo je i gospodinu Prodanoviću, Edina Szvoren je dala fini odgovor, a odgovor Roberta Perišića je bio upravo sjajan. Kako će mu uskoro jedno od djela biti objavljeno u SAD-u primjetio je kako mu tamošnji urednik niti jednom nije spomenuo činjenicu da on dolazi iz Hrvatske. Pri spominjanju geopolitičke lokacije urednik je uvijek govorio o Europi, pa se gospodin Perišić sada po prvi puta osjeća kao europski književnik.
Mileta Prodanović i moderator su ušli u malu kavgu nerazumijevanja i okršaja “Europljana” i “Balkanca” i istaknuo se upravo the problem općenito umjetnika koji dolaze iz manjih država, u ovom slučaju konkretno s Balkana. Prodanović je uputio na rad Marine Abramović, ali i Gorana Bregovića, koji su iznašli formulu za Balkan kako ga želi vidjeti svijet, pa jako dobro prodaju jednu fiktivnu, a zapadnjacima tako egzotičnu, sliku naših prostora.
U potpunosti se slažem s tom postavkom. Tim više kad znam za podatak da je o bijelom odijelu i ciganskom orkestru na pozornici netom prije rata u Sarajevu na jednoj kavi Štulića i Bregovića upravo Štulić objelodanio taj svoj san. I on sigurno nije bio onakav kako ga je mučki maznuo, a potom i komercijalno iskoristio pastir Bregović.
U zraku prostora Kultur Werkstatta pojavio se i pravi problem o zapadnom nerazumijevanju Istoka i njihovom kretanju manjom linijom otpora i napajanju znanja na klišejima, dok je malo onih koji su zainteresirani za pravo, istinito stanje stvari.
Prodanović se zdušno borio s moderatorom, ali onda je isteklo vrijeme. Publiku se nije pitalo ništa i tako smo nekolicina nas, Balkanaca, pušeći cigarete pred vratima mogli samo nekako tužno, ali ne i beznandno (barem ja to tako vidim) zaključiti da je priča još uvijek ista i da nema tu kruha dok se Zapadnjaci malo više ne potrude zagrepsti ispod površine i uroniti na prava mjesta.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
