Svijet ‘Svemirskih trgovaca’ formalno se dijeli na dvije klase – potrošače i copywritere. Riječ je o prenapučenom svijetu koji je pri kraju prirodnih resursa, s vladama koje nisu ništa drugo doli marionete mamutskih marketinških korporacija.
Naoko su stvari vrlo jednostavno postavljene. Frederik Pohl se s fronte vratio u Ameriku, tamo se susreo s post-konfliktnom euforijom i McCarthyjevim lovom na vještice, zainteresirao se za marketing, zaposlio se kao pisac reklama i u ozračju u kojem su svima usta bila puna američkog načina života napisao anti-konzumeristički roman koji je opasno koketirao s nekim idejama koje su dolazile s mrskog Istoka. Cyril M. Kornbluth je u tu priču uletio kad je Pohlu bila potrebna pomoć s dovršavanjem romana, a ono što je iz te suradnje proizašlo prodalo se u desetak milijuna primjeraka i bilo prevedeno na 25 svjetskih jezika. Za roman napisan 1953. godine, u žanru koji je od početka figurirao kao ružno pače s kojim književnost nije znala što učiniti, bio je to veliki uspjeh. No, s obzirom na to da čitate ove retke pretpostavljam da vam grafikon prodaje nije pokazatelj uspjeha nekog književnog djela. Krenimo, dakle, ispočetka.
U vrijeme kad su žanrovskom književnošću vladali letovi u svemir, kolonizacije novih planeta, napadi izvanzemaljaca i kad se su se na svakom koraku glorificirali dosezi prirodnih znanosti (čiji su uspjesi nakon dugo vremena vratili vjeru u ljudske sposobnosti i mogućnost kroćenja prirodnih limitacija), Pohl i Kornbluth su posegnuli za nečim što je poteklo s humanističkih fakulteta. Za osnovnu potku svog, pazite dobro – znanstveno-fantastičnog – romana uzeli su umijeće reklamiranja, tj. marketing. Osnovni marketinški koncepti razvili su se početkom dvadesetog stoljeća, a do početka pedesetih marketinška metodologija se okrenula znanstvenom, kvantitativnom pristupu. Nemalu ulogu u razvoju marketinga nesumnjivo je odigrao i Joseph Goebbels koji je svim skepticima pokazao diskurzivnu moć masovnih medija. Svjesni posljedica Goebbelsovog pothvata, ujedno i svjedoci bujanja krupnog i privatnog poduzetništva u post-ratovskoj Americi, okruženi agresivnom hladnoratovskom retorikom, Pohl i Kornbluth su, u maniri najvećih vizionara znanstvene fantastike, apstrahirali iz stvarnoga kako bi apstrahirano, ponešto promijenjeno i gurnuto do krajnjih granica, konkretizirali u budućem. Tamo gdje su se Clarke, Asimov i Verne zanosili mogućnostima i potencijalnim dometima mehanike, fizike i matematike, Pohl i Kornbluth su se zanosili mogućnostima marketinga. Njihova se vizija, značajno razlikovala od humanističkih, pomalo tehnokratskih projekcija Clarkea i Asimova.
Svijet “Svemirskih trgovaca” formalno se dijeli na dvije klase – potrošače i copywritere. Riječ je o prenapučenom svijetu koji je pri kraju prirodnih resursa, s vladama koje nisu ništa drugo doli marionete mamutskih marketinških korporacija. Proizvodnja, potrošnja i distribucija nisu ostavljeni slučaju, a slobodno tržište ne postoji. Zajedno s robama, proizvode se i potrebe, a taj jalovi circulos vitiosus osigurava relativni mir i pothranjuje nade o vertikalnom usponu na društvenoj ljestvici. Kontrolori i proizvođači čitavog sustava su marketinški stručnjaci čija je diskurzivna moć toliko jaka da i sami potpadaju pod njen utjecaj. Pohl i Kornbluth ne pišu o korumpiranoj vlasti sa sklonošću totalitarnoj kontroli. Najmoćniji ljudi njihova svijeta razlikuju se od običnih potrošača samo po količini resursa koja im je dostupna. Ideja o potrošnji dostupnih resursa ne miče se iz hedonističko-konzumerističke domene. Kako bi sustav mogao funkcionirati potreban mu je neprijatelj. U ovom slučaju neprijatelj nije medijska izmišljotina kojoj je cilj stvaranje atmosfere straha, već organizirana skupina revolucioara – konzervacionista – koja ima drugačije stavove o svrsi ljudskog postojanja, raspodjeli bogatstva i iskorištavanju prirodnih resursa. Biti proglašen konzervacionistom (pri čemu je čin imenovanja, poznat iz svih totalitarnih režima, prilično važan faktor u raspoznavanju i identifikaciji neprijatelja) znači izolaciju i u većini slučajeva smrt. Nova se nada, kako za reklamokrate tako i za konzervativce ukazuje u kolonizaciji planeta Venere. Jednima je to mogućnost novog početka, a drugima novo tržište za uspostavu monopola.
„Svemirski trgovci“ višestruki su odraz svog vremena. U taj roman utkani su strahovi baby-boom generacije (prenapučenost i nestanak prirodnih resursa), zapleti američkog kriminalističko-pustolovnog pulpa, hladnoratovska atmosfera straha potencirana McCarthyjevim lovom na vještice, rodni obrasci pedesetih godina dvadesetog stoljeća i svemir kao konačni cilj čovječanstva i prilika za novi početak. Premda sve ovo označava roman kao autentični proizvod američkih pedesetih, ne možemo zbog toga reći kako se u pedesetima i iscrpljuje. Dalje>>
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
