Kad copywriteri zavladaju svijetom…

Svijet ‘Svemirskih trgovaca’ formalno se dijeli na dvije klase – potrošače i copywritere. Riječ je o prenapučenom svijetu koji je pri kraju prirodnih resursa, s vladama koje nisu ništa drugo doli marionete mamutskih marketinških korporacija.

Frederik Pohl i Cyril M. Kornbluth – Svemirski trgovci

Naoko su stvari vrlo jednostavno postavljene. Frederik Pohl se s fronte vratio u Ameriku, tamo se susreo s post-konfliktnom euforijom i McCarthyjevim lovom na vještice, zainteresirao se za marketing, zaposlio se kao pisac reklama i u ozračju u kojem su svima usta bila puna američkog načina života napisao anti-konzumeristički roman koji je opasno koketirao s nekim idejama koje su dolazile s mrskog Istoka. Cyril M. Kornbluth je u tu priču uletio kad je Pohlu bila potrebna pomoć s dovršavanjem romana, a ono što je iz te suradnje proizašlo prodalo se u desetak milijuna primjeraka i bilo prevedeno na 25 svjetskih jezika. Za roman napisan 1953. godine, u žanru koji je od početka figurirao kao ružno pače s kojim književnost nije znala što učiniti, bio je to veliki uspjeh. No, s obzirom na to da čitate ove retke pretpostavljam da vam grafikon prodaje nije pokazatelj uspjeha nekog književnog djela. Krenimo, dakle, ispočetka.

U vrijeme kad su žanrovskom književnošću vladali letovi u svemir, kolonizacije novih planeta, napadi izvanzemaljaca i kad se su se na svakom koraku glorificirali dosezi prirodnih znanosti (čiji su uspjesi nakon dugo vremena vratili vjeru u ljudske sposobnosti i mogućnost kroćenja prirodnih limitacija), Pohl i Kornbluth su posegnuli za nečim što je poteklo s humanističkih fakulteta. Za osnovnu potku svog, pazite dobro – znanstveno-fantastičnog – romana uzeli su umijeće reklamiranja, tj. marketing. Osnovni marketinški koncepti razvili su se početkom dvadesetog stoljeća, a do početka pedesetih marketinška metodologija se okrenula znanstvenom, kvantitativnom pristupu. Nemalu ulogu u razvoju marketinga nesumnjivo je odigrao i Joseph Goebbels koji je svim skepticima pokazao diskurzivnu moć masovnih medija. Svjesni posljedica Goebbelsovog pothvata, ujedno i svjedoci bujanja krupnog i privatnog poduzetništva u post-ratovskoj Americi, okruženi agresivnom hladnoratovskom retorikom, Pohl i Kornbluth su, u maniri najvećih vizionara znanstvene fantastike, apstrahirali iz stvarnoga kako bi apstrahirano, ponešto promijenjeno i gurnuto do krajnjih granica, konkretizirali u budućem. Tamo gdje su se Clarke, Asimov i Verne zanosili mogućnostima i potencijalnim dometima mehanike, fizike i matematike, Pohl i Kornbluth su se zanosili mogućnostima marketinga. Njihova se vizija, značajno razlikovala od humanističkih, pomalo tehnokratskih projekcija Clarkea i Asimova.

Svijet “Svemirskih trgovaca” formalno se dijeli na dvije klase – potrošače i copywritere. Riječ je o prenapučenom svijetu koji je pri kraju prirodnih resursa, s vladama koje nisu ništa drugo doli marionete mamutskih marketinških korporacija. Proizvodnja, potrošnja i distribucija nisu ostavljeni slučaju, a slobodno tržište ne postoji. Zajedno s robama, proizvode se i potrebe, a taj jalovi circulos vitiosus osigurava relativni mir i pothranjuje nade o vertikalnom usponu na društvenoj ljestvici. Kontrolori i proizvođači čitavog sustava su marketinški stručnjaci čija je diskurzivna moć toliko jaka da i sami potpadaju pod njen utjecaj. Pohl i Kornbluth ne pišu o korumpiranoj vlasti sa sklonošću  totalitarnoj kontroli. Najmoćniji ljudi njihova svijeta razlikuju se od običnih potrošača samo po količini resursa koja im je dostupna. Ideja o potrošnji dostupnih resursa ne miče se iz hedonističko-konzumerističke domene. Kako bi sustav mogao funkcionirati potreban mu je neprijatelj. U ovom slučaju neprijatelj nije medijska izmišljotina kojoj je cilj stvaranje atmosfere straha, već organizirana skupina revolucioara – konzervacionista – koja ima drugačije stavove o svrsi ljudskog postojanja, raspodjeli bogatstva i iskorištavanju prirodnih resursa. Biti proglašen konzervacionistom (pri čemu je čin imenovanja, poznat iz svih totalitarnih režima, prilično važan faktor u raspoznavanju i identifikaciji neprijatelja) znači izolaciju i u većini slučajeva smrt. Nova se nada, kako za reklamokrate tako i za konzervativce ukazuje u kolonizaciji planeta Venere. Jednima je to mogućnost novog početka, a drugima novo tržište za uspostavu monopola.

„Svemirski trgovci“ višestruki su odraz svog vremena. U taj roman utkani su strahovi baby-boom generacije (prenapučenost i nestanak prirodnih resursa), zapleti američkog kriminalističko-pustolovnog pulpa, hladnoratovska atmosfera straha potencirana McCarthyjevim lovom na vještice, rodni obrasci pedesetih godina dvadesetog stoljeća i svemir kao konačni cilj čovječanstva i prilika za novi početak. Premda sve ovo označava roman kao autentični proizvod američkih pedesetih, ne možemo zbog toga reći kako se u pedesetima i iscrpljuje. Dalje>>

Zadnje od Recenzija

Idi na Vrh
X