Branko Kostelnik i MSU demantiraju članak: Književna tribina ‘Rock i književnost’-još jedna isprazna novovalna mantra

U cijelosti objavljujemo ispravak netočne informacije iz teksta ‘Književna tribina ‘Rock i književnost’ – još jedna isprazna novovalna mantra’ autora Nevena Fitnića.

Sporni osvrt na književnu tribinu

I Temeljem čl. 37-52 Zakona o medijima obraćamo Vam se kao punomoćnici Branka Kostelnika iz Zagreba, Dobri Dol 54 i Muzeja suvremene umjetnosti (u daljnjem tekstu “MSU” ) iz Zagreba, Av. Dubrovnik 17, vezano za članak objavljen dana 10.11.2011.g. na portalu www.ravnododna.com pod naslovom Književna tribina „Rock i književnost“-još jedna isprazna novovalna mantra, autora Nevena Fitnića.

Spomenutim člankom objavljen je niz netočnih navoda i neistina, čak klevetničkog karaktera, kojima se čini povreda osobnosti, šteti ugledu i časti Branku Kostelnik i MSU pa se istima uzrokuju šteta.

Naime, pod naslovom spomenutog članaka preneseno je:

1. …Kraj tribine je obilježilo pitanje za Kostelnika o osječkoj rock sceni,… Da se taj običaj jahanja na državnim jaslama nije posve izgubilo, pokazuje i njegovo fantomsko radno mjesto producenta u Muzeju Suvremene Umjetnosti…

2. …Kostelnik je uzvratio kako su mnogi ozbiljni časopisi objavili te eseje i kako u njoj nema nijedne pogreške…Ja sam doduše našao bar jednu grešku, tamo gdje piše da je autor producent u MSU, iako taj odjel MSU-a još ne postoji u praksi, a sam Kostelnik radi kao-tajnik…

II Uslijed gornjeg, zahtijevamo da se što prije moguće na portalu www.ravnododna.com, veličinom slova 14 bold, temeljem čl. 40, 41 i 42 Zakona o medijima, objavi slijedeći tekst:

„Branko Kostelnik i MSU demantiraju članak Književna tribina „Rock i književnost“-još jedna isprazna novovalna mantra od 10.11.2011.g.

Netočan je i uvredljiv navod da je mr.sc. Kostelnik Branko na fantomskom radnom mjestu producenta u MSU.

Mr.sc. Kostelnik Branko, priznati publicist, fenomenolog pop kulture te producent MSU s više od tri desetljeća radnog iskustva i međunarodnom reputacijom, prvi je producent u muzeju na području Hrvatske i bližem dijelu Europe.

Poslove producenta mr.sc. Branko Kostelnik obavlja temeljem ugovora o radu skopljenim s MSU na neodređeno, već gotovo 5 godina.

Također je netočan navod da odjel MSU-a vezan za produkciju još ne postoji u praksi, a da Branko Kostelnik radi kao-tajnik.

Mr.sc. Branko Kostelnik temeljem ugovora o radu skopljenog s MSU, voditelj je Odjela za progamsko-izložbenu  djelatnost  u MSU gdje je u protekle dvije godine, od useljenja u novu zgradu MSU  producirao, zajedno sa stručnim timom MSU i brojnim vanjskim suradnicima stotinjak  izložbi, predstava, plesnih koregrafija, filmskih projekcija, tribina i okruglih stolova,  muzičkih događaja, domaćih i međunarodnih festivala  i dr.

Novi Odjel za  programsko-izložbenu djelatnost MSU-a, prije nego što je pravno utemeljen novim Statutom MSU  od siječnja 2007.godine,  jednoglasno  su  podržali i izglasali tijekom 2006. godine u redovnoj pravnoj proceduri: Skup zaposlenika MSU, Stručno vijeće MSU , Upravno vijeće MSU te je posebnu zakonsku suglasnost dao i  osnivač MSU-Skupština Grada Zagreba kao i njene Komisije i Odbori-na sjednici od 25.3. 2007. godine.

III U nastavku se posebno ukazuje na odredbe Zakona o medijima:

Čl. 40. Zakona o medijima

(1) Svatko ima pravo od glavnog urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su bila povrijeđena njegova prava ili interesi. Pravo na ispravak imaju i pravne osobe i druge organizacije i tijela, ako su informacijom bila povrijeđena njihova prava i interesi. Svrha ispravaka je ispravljanje netočne ili nepotpune informacije.

(2) Objava ispravka može se zahtijevati u roku od 30 dana od objave informacije.

(3) Zahtjev za ispravak podnosi se glavnom uredniku u pisanoj formi. Zahtjev mora biti obrazložen i potpisan od strane podnositelja, te sadržavati sve potrebne podatke o podnositelju i njegovoj adresi.

(4) Pod pojmom ispravak ne misli se samo na ispravak u užem smislu, odnosno ispravljanje pogrešnih tvrdnji ili netočnih navoda u objavljenoj informaciji, već i na iznošenje činjenica i okolnosti kojima povrijeđeni pobija ili s namjerom pobijanja bitno dopunjuje navode u objavljenom tekstu.

Čl. 41. Zakona o medijima propisano je.

(1) Ispravak se mora objaviti bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi. Ispravak ne smije biti nerazmjerno dulji od informacije, odnosno od dijela informacije na koji se odnosi. Ispravak se može objaviti u izmijenjenom obliku samo ako na to pristane podnositelj zahtjeva. Ispravak se mora objaviti na način da je iz naslova vidljivo da se radi o ispravku. Ispravak se bez suglasnosti podnositelja zahtjeva ne smije objaviti među reagiranjima ili pismima čitatelja, odnosno gledatelja ili slušatelja.

(4) U elektroničkim publikacijama ispravak i informacija na koju se odnosi označit će se i povezati linkom.

Čl. 42. Zakona o medijima propisano je:

(1) Tko zahtijeva objavu ispravka mora jasno navesti informaciju, odnosno podatak na koju se ispravak odnosi i nadnevak njezine objave.

(2) Ispravak mora biti objavljen u prvom, a ako stigne prekasno, u drugom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija nakon primitka ispravka. U vrijeme izborne promidžbe ispravak mora biti objavljen u prvom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija nakon primitka ispravka.

(3) U istom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija ne može se zajedno s ispravkom objaviti i komentar tog ispravka ili odgovor na ispravak. Na komentar ispravka ili odgovora na ispravak primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o pravu na ispravak.

(4) Glavni urednik je dužan objaviti ispravak, izuzev ako:

– je traženi ispravak nerazmjerno duži od informacije u kojoj su navodi radi kojih se ispravak traži, odnosno od dijela informacije na koji se neposredno odnosi, osim ako se ispravak odnosi na klevetničke ili uvredljive navode,

Čl. 46. Zakona o medijima propisano je:

(1) Ako glavni urednik ne objavi ispravak u roku i na način određen zakonom, podnositelj zahtjeva za ispravak ima pravo podnijeti tužbu protiv glavnog urednika kod općinskog suda na čijem se području nalazi sjedište, odnosno stalno prebivalište nakladnika medija putem kojega je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi.

Ugledni pravnik i bivši Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske na str. 26, trećeg dotiskanog izdanja Zakona o obveznim odnosima, Organizator, Pravo 51 Zagreb 2006, vezanog za komentar čl. 19 Zakona o obveznim odnosima koji se odnosi na prava osobnosti ukazao da se često prilikom objave ispravka ne poštuju odredbe Zakona o medijima, a što može izazvati osjećaj frustracije, a može se tumačiti kao oblik šikaniranja. Duševne boli koje trpe te osobe mogle bi biti osnova za dosuđenje novčane naknade zbog povrede prava osobnosti.

IV Ovime se izričito ističe da se:

a) Decidirano zahtjeva da se postupi po prije citiranim odredbama Zakona o medijima te da se u cijelosti objavi tekst naveden ad. II ovog zahtjeva.

b) Ne daje suglasnost za mijenjanje oblika ili kraćenje,

c) Ne daje suglasnost za objavu ispravka među reagiranjima ili pismima čitatelja.

Branko Kostelnik i Muzej suvremene umjetnosti zastupani po odvjetničkom uredu Bartolić & Bartolić.

Zadnje od Komentar

Idi na Vrh
X