Svijet ‘Svemirskih trgovaca’ formalno se dijeli na dvije klase – potrošače i copywritere. Riječ je o prenapučenom svijetu koji je pri kraju prirodnih resursa, s vladama koje nisu ništa drugo doli marionete mamutskih marketinških korporacija.
Najveća djela znanstvene fantastike (ili spekulativne fikcije, termin je u ovom slučaju nevažan) uspjela su nadići vlastito vrijeme tako što su kroz prizmu popularnoga uspjela progovoriti o univerzalnom. „Svemirski trgovci“ nisu se zapravo trudili govoriti o univerzalnom ali su, vjerojatno potpuno nenadano, uspjeli nadići vrijeme u kojem su nastali. Što je, zapravo, fantastično u znanstveno-fantastičnom romanu „Svemirski trgovci“? Čitajući ga danas, šezdeset godina nakon što je napisan, na to je pitanje moguće odgovoriti na samo jedan način – fantastično je to što su se „Svemirski trgovci“ nekad čitali kao satira. Da bi satira funkcionirala, potrebno je uzeti apsurdnu činjenicu i na njoj utemeljiti čitav pripovjedni svijet. Onog trenutka kad čitatelj identificira apsurdno u tkivu romana, on postaje piščev „sudionik u zločinu“. Satira nije tu kako bi kritizirala, satira je tu kako bi povlađivala. Sjetimo se da je pedesetih znanstveno-fantastični modus bio dio onoga što se kolokvijalno naziva trivijalna književnost (dobar dio znanstvene fantastike to jest i danas). A trivijalna književnost bila je okrenuta masi, najširem mogućem krugu potrošača koji je od književnosti uglavnom tražio jeftina uzbuđenja i beskrajne varijacije na temu pustolovine, detekcije, misterija, fantastike, romanse, erotike ili strave. Masovna (ili popularna) književnost pisala se onako kako se danas pišu televizijske serije na javnim američkim mrežama – ideološki konzervativno, politički korektno i žanrovski prepoznatljivo.
Da bi masa prihvatila neki proizvod kao svoj, isti mora odgovarati statistički najfrekventnijem svjetonazoru unutar nje. Junak se mora ponašati u skladu s idealnim projekcijama najvećeg broja čitatelja, sukob mora biti ideološki razumljiv, a razrješenje sukoba moralno prihvatljivo. Drugim riječima, pišući satiru o društvu koje je pojeo konzumeristički način života, dovodeći do krajnosti diskurzivne mogućnosti marketinga, kreirajući distopijski svijet “preokrenutih vrijednosti”, Pohl i Kornbluth su se obraćali čitateljima koji su bili u stanju razumjeti apsurdnost takvog sustava. S obzirom na to da se priča formirala unutar žanra okrenutog najširem krugu potrošača, ne čini se pretjeranim pretpostaviti da je velika većina američke književne publike bila u stanju razumjeti apsurd te mu se, u intimnom činu čitanja, usprotiviti suprostavljajući mu pravedniji, idealističniji sustav.
Promotrimo li tekst i položaj teksta „Svemirskih trgovaca“ pola stoljeća kasnije, uviđamo kako su se stvari promijenile. Prvo, znanstvena-fantastika je izgubila status književnosti za mase (dakako, u komercijalnom smislu). Drugo, svijet u kojem živimo opasno se približio Pohlovoj i Kornbluthovoj viziji (ako već nije duboko u njoj) i treće – društvena je zajednica (simbolizirana u pojmu “mase”) nesposobna artikulirati relevantnu opoziciju apsurdnom sustavu Pohla i Kornblutha. „Svemirski trgovci“ nisu zbog toga izgubili status satire, ali je sama satiričnost iz domene masovno prepoznatljivog prešla u domenu individualnog, tj. marginalnog. Pedeset godina kasnije „Svemirski trgovci“ su prestali biti znanstveno-fantastičan roman, ironično-ciničan prikaz distopijskog društva budućnosti. Umjesto toga postali su stvarnosna proza koja, na najbanalnijem primjeru, oslikava današnji svijet međuovisnosti burzovnih mešetara s Wall Streeta i tajvanskih radnika na proizvodnji elektroničkih komponenti (o ironiji koja se javlja kad anti-konzumeristički, anti-marketinški roman objavi nitko drugi doli EPH ne treba trošiti riječi). Upravo je ta preobrazba iz fantastičnog u stvarno najveći, premda ujedno i najtragičniji uspjeh ovog romana. Uspjeh koji pokazuje kako znanstvenoj fantastici treba pridavati puno više pozornosti nego što smo to dosad činili.
Prijevod: Ivan Zorić
Izdavač: EPH/Novi Liber, 2010.
Cijena: 119 kuna
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
