Put u Skopje – ruski realizam u doba korone

Putovanje u Sjevernu Makedoniju u travnju 2021., u jeku prijetnji novim lockdownom, nimalo se nije činila kao pametna ideja, no privatni razlozi su učinili svoje.

Skopje 2021. (Foto: Zoran Tučkar)

Dok traje pandemija i mjere se u zemljama mijenjaju brzinom vrtnje ventilatora, nikamo nije pametno putovati, no, realnost je katkad nepredvidiva. Čak i kad sam došao u Skopje, teško mi je bilo povjerovati da sam uspio prijeći dvije granice, hrvatsko-srpsku i srpsko-sjevernomakedonsku. Bez obzira što se neki makedonski domoljubi bune, sintagma Sjeverna Makedonija nije nužno netočna, teritorij današnje države je ono što je ondašnja Kraljevina Srbija dobila nakon balkanskih ratova. Dio Makedonije kao regije (u širem smislu) je pripao Grčkoj (Egejska Makedonija), a dio Bugarskoj (Pirinska Makedonija), pri čemu je, pogotovo u Egejskoj Makedoniji, nacionalni identitet Makedonaca često zatiran na grube načine, i po cijenu raseljavanja i razdvajanja obitelji.

Dvije najpoznatije privatne bolnice prenatrpane, do te mjere da postoje liste čekanja, unatoč visokim cijenama liječenja od 600 eura dnevno, bez dodatnih dijagnostičko terapijskih postupaka.

Na ulazu u Sjevernu Makedoniju granične je policajce više zanimalo ima li vozilo kojim putujem zelenu kartu nego moje zdravstveno stanje, nekakav PCR test, potvrda o cijepljenju ili potvrda o preboljenju korone ili nešto peto. No, ništa od toga. “Dajte mi zeleni karton!”, reče policajac, a mi, moja pratnja i ja, pokorni putnici samo smo udovoljili njegovoj želji.

Skopje 2021. (Foto: Zoran Tučkar)

Smješten u kotlini, “Skopje ima mikroklima, izgor leto, kočan zima”, kako kaže pjesma „Skopje” Vlatka i Gorana Stefanovskog, dva brata, onog mlađeg, međunarodno cijenjenog gitarista, i onog starijeg, međunarodno cijenjenog književnika. U prijevodu, vruća ljeta i vrlo hladne zime. U novije vrijeme Skopje se zna naći visoko na listi najzagađenijih gradova na svijetu. Razlozi zato su brojni, neki od njih su zastarjela infrastruktura, upitna kontrola velikih zagađivača i gradnja suprotna originalnim planovima arhitekta Kenza Tange. Gospodin Kenzo Tange je projektirajući grad nakon katastrofalnog potresa 1963. uzimao u obzir prirodna atmosferska strujanja, imao je viziju koja je uključivala mnogo zelenih površina kako bi građani udisali što čišći zrak. Razna pogodovanja investitorima dovela su do toga da se gradi mimo ili čak u suprotnosti s tim smjernicama.

Glavni grad Sjeverne Makedonije je poput kompletne države u rascjepima između sve bogatijih i sve siromašnijih, između prošlosti koja graniči s fantazijama i budućnosti koja graniči s distopijom, između blagih, dragih, bezbrižnih ljudi koji se sreću na ulici i bahatih bogataša nejasnog porijekla prvog milijuna. Čest odgovor na probleme je: “Nema gajle”, što se u formi “Ne beri gajle” također može čuti u pjesmi “Skopje” grupe Leb i sol. Makedonci imaju bezbrižan pristup prema životu, što u mojoj često anksioznodepresivnoj glavi izaziva osjećaj divljenja, ali i ljutnje, jer ta bezbrižnost dovodi do toga da vrijedne stvari koje kao država i društvo imaju – loše čuvaju. Dugo će mi biti misterija odakle i kako se zemlja ljudi kojima je stalo da se kod njih bilo tko osjeća dobro izabrati političare koji će uvesti jednu od nakinđurenijih i okrutnijih verzija kapitalizma.

Skopje 2021. (Foto: Zoran Tučkar)

Skopje je nakićeno spomenicima svih vrsta, a osim toga, izgrađeno je mnogo pročelja zgrada u raznim stilovima koji možda i nemaju neke veze s makedonskom historijom, kulturom ili identitetom – sve do plana “Skopje 2014”, kad je koncipirana, a poslije i provedena estetski radikalna promjena izgleda centra Skopja. S jedne strane, ima smisla da se povijest samog grada odvoji od nacionalne povijesti, kao i da se centar grada uredi da izgleda jedinstveno i drugačije od svega što postoji. Gradovi katkad mogu biti i stariji od naroda koji sada tamo obitavaju, pa se tako u Skopju odaje priznanje i znamenitim antičkim Rimljanima koji su na ovaj ili onaj način bili vezani za tadašnji grad po imenu Scupi. Skopje je bitan grad i u srpskoj historiji, jer je upravo tamo najmoćniji srpski vladar svih vremena Dušan okrunjen za cara. U Skopju je nastao i Dušanov zakonik, povijesno bitan akt koji uređuje razne odnose između crkve, države i velikaša.

Skopje 2021. (Foto: Zoran Tučkar)

Povijesne priče su ipak tematska manjina kod izgleda spomenika. Razne ideje su nadležnim strukturama padale na pamet, pa su tako na jednom dijelu Skopja stavljene palme (kojima skopska klima inače slabije odgovara i koje nisu ondje samoniklo bilje), a mogu se vidjeti i posebno posađene vrbe nasred rijeke Vardar.

Sav taj glamur ima svoju cijenu, koja je plaćena (između ostalog i) kresanjem socijalnih prava i redefiniranjem zdravstvenog sustava (jačanjem privatnog sektora u zdravstvu). Grad u kojem je rođena Majka Tereza (i koji ima i mali muzej posvećen njoj) svojim građanima pokazuje da im u slučajevima bolesti jedino može pomoći Majka Tereza ili neki od njenih kolega svetaca – ako nemaju novaca.

Skopje 2021. (Foto: Zoran Tučkar)

Javno zdravstvo se teško nosilo sa zahtjevima i okolnostima u pandemiji, pa su se ljudi okretali privatnom sektoru. Skopje ima nekoliko privatnih bolnica, od kojih se jedna primarno ne bavi tretmanom korone. Zato su dvije najpoznatije privatne bolnice prenatrpane, do te mjere da postoje liste čekanja, unatoč visokim cijenama liječenja (600 eura dnevno, bez dodatnih dijagnostičko terapijskih postupaka). Postoji i predujam koji se treba platiti u razini nekoliko tisuća eura.

Suočeni s gubicima vlastitih ili života svojih bližnjih, građani Sjeverne Makedonije dižu kredite za liječenje, u iznosima reda veličine i više od 30 000 eura. Sadašnji minimalac je otprilike 270 eura, a prosječna plaća reda veličine 400 eura. Financijski i psihologijski bezdan stanovnika Sjeverne Makedonije tek će se vidjeti. Zastupnici sada oporbene stranke VMRO-DPMNE su nedavno uputili prijedlog da država refundira privatnim bolnicama troškove liječenja oboljelima od koronavirusa.

Skopje 2021. (Foto: Zoran Tučkar)

Vlasnik jedne od prestižnih skopskih privatnih bolnica i jedan od najbogatijih Makedonaca Jordan Kamčev ima zatvorski staž zbog sumnje na financijski kriminal te zbog sumnje na pomaganje bivšem ozloglašenom premijeru i bivšem šefu VMRO-DPMNE Nikoli Gruevskom, koji je nakon pravomoćne presude za korupciju pobjegao u Mađarsku, zemlju koja inače nema previše empatije prema migrantima, ali, eto, Gruevski je sa svim svojim na čudan način stečenim imetkom Mađarskoj iz nekog razloga drag i mio. Posljednji skandal s makedonskim političarima je onaj iz trenutne vladajuće većine, kada je zastupnica Socijaldemokratske stranke, inače pozitivna na koronu, obukla se u zaštitno odijelo, te kolima hitne pomoći došla na izglasavanje zakona. Do sad se oporba i većina u Makedoniji nisu uspjeli dogovoriti oko glasanja putem video-veze.

Unatoč svim mogućim promjenama, jedna korporacija iz prvog pokušaja nije uspjela uhvatiti korijene u Sjevernoj Makedoniji. McDonalds više nije u tamo, ali postoje priče o povratku. Lokalne zalogajnice proizvode ukusnije i jeftinije proizvode nego poznata korporacija sa svojim generičkim recepturama. Ne jednom se dogodilo da restoran, pekara ili sandwich bar koji izvana izgleda kao rupa ponudi izuzetno ukusan i jeftin obrok. Katkad mi se čini da bi svaki Makedonac ili Makedonka koji je učio kuhati od svoje bake ili djeda bez problema mogao dobiti u Hrvatskoj titulu chefa.

Skopje 2021. (Foto: Zoran Tučkar)

Isto tako, osim makedonske hrane, u mnogim srcima hrvatskih građana bit će toplo na sam spomen makedonske muzike i plesova. „Bog je prvo stvorio Crnce i Makedonce, a onda i ostatak svijeta da nauči njihovu glazbu”, davna je izjava oduševljenog posjetitelja koncerta Vlatka Stefanovskog. U međuvremenu sam, prolazeći kroz Srbiju i radeći pauzu čuo i sljedeću doskočicu: „Kad pjeva netko iz Bosne, ti šuti. Kad pleše netko iz Srbije, ti sjedi. A kad pjeva i/ili pleše netko iz Makedonije, šuti i sjedi”.

Iz Sjeverne Makedonije odlazim podvojenih emocija. Opet sam razoružan cjelokupnom općom nematerijalnom kulturnom baštinom ove lijepe zemlje, ali i zabrinut kako će ljudi kod kojih je korona virus pokucao na vrata izvući svoje zdravlje iz ralja kamata, kredita, i pohlepnih privatnika koji su zauvijek raščistili s Hipokratom, Majkom Terezom i Andrijom Štamparom.

Zadnje od Reportaža

Za Beograd

U ponedjeljak smo starci i ja odlučili otputovati u Srbiju. Malo je
Idi na Vrh
X