Rat oko digitalnih prava eskalira i vlada nezadovoljstvo u oba tabora

Hrvatska glazbena unija i Hrvatska diskografska udruga gotovo na dnevnoj razini šalju službena priopćenja i demantije na ista od suprotne strane oko Direktive za rješavanja digitalnih prava koja bi u skladu s istom pravnom politikom u Europskoj uniji trebala dobiti i svoj zakonski oblik u Hrvatskoj.

11. tematska sjednica saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije

Pojednostavljeno kazano, hrvatski diskografi s jedne strane žele zakonsku implementaciju trodiobe prava zarade ostvarene na digitalnim streaming servisima po sistemu: dio servisima, dio diskografima i dio autorima. Hrvatska glazbena unija pak ne želi da glazbenici izvođači (dakle, oni koji nužno nisu autori) budu eliminirani iz tog procesa.

Trenutno je to proces koji trese i ostale zemlje Europske unije i Velike Britanije obzirom da se pokazalo da je tijekom pandemijskog lockdowna porasla zarada streaming servisa, ali da i sami autori (čija prava su viša od izvođačkih) narodski kazano, ne mogu skrpati kraj s krajem. Tako je u Velikoj Britaniji i njihov parlament utvrdio stručno povjerenstvo koje je saslušavalo strukovne udruge, glazbenike, te direktore diskografskih kuća i streaming servisa kako bi se iznašlo rješenje fer raspodjele u kojem kreatore same glazbe ne bi bili nepravedno zapostavljeni.

U Hrvatskoj se u skladu s tim održavaju tematske sjednice saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije pod vodstvom minstrice kulture Nine Obuljen Koržinek, a sukob na relaciji HGU – HDU eksalirao je na 11. takvoj sjednici prošlog tjedna na kojoj je Tonči Huljić bio najstrastveniji zagovornik diskografa, a Nikša Bratoš glazbenika, dakako pored odvjetničkih stručnjaka i s jedne i druge strane zastupanja interesa.

Nakon te sjednice se činilo da HGU ima bolje pregovaračke pozicije obzirom da je Huljić grubo usporedio glazbenike s parketarima ‘koji bi za jedan posao htjeli biti plaćeni više puta’, ali i po reakcijama Hrvatske diskografske udruge koja je u nekoliko navrata službeno priopćavala da ministrica ponižava izdavače, da je preuzela ulogu zakonodavnog tijela, te da stvara europski presedan.

“Prema novom prijedlogu Zakona, ministrica bi izravno ovlastila isključivo izvođačku organizaciju (HUZIP – Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava) da preispituje valjanost kako postojećih, tako i budućih ugovora između izvođača i glazbenih izdavača, čime im de facto daje ulogu suda koji bi mogao pristrano i nepotrebno procjenjivati i ocjenjivati prava izvođačima i izdavačima, i samim time ukinuti slobodu izbora i ugovaranja.

Uz to je sada retroaktivno i propisala kako su točno trebali biti sastavljeni ugovori koji su se potpisivali prije, pritom potpuno zanemarujući ugovornu slobodu i volju izvođača i glazbenih izdavača. No, ni to nije sve: kod onih ugovora za koje HUZIP odluči da nisu valjano sastavljeni, ministrica je HUZIP-u osigurala monopolno pravo da prikuplja novce od digitalnih servisa za izvođače, iako je dosada izvođač prema slobodnom izboru mogao odlučiti hoće li svoje naknade prikupljati samostalno ili preko HUZIP-a. Čini se kao da je novi nacrt prijedloga Zakona pisao odvjetnički tim HUZIP-a jer nove odredbe najviše idu u prilog upravljačkim strukturama HUZIP-a, a zanemaruje sve ostale dionike glazbene industrije”, napisali su iz HDU-a u svom priopćenju ovog ponedjeljka.

Potom je nakon ministričina gostovanja u RTL Direktu Zorana Šprajca HDU izašao s “Apelom za istinom” u kojem je navedeno “da Ministrica mora shvatiti da ona nije ovdje u svojoj funkciji nego u funkciji poreznih obveznika i svih dionika kreativnih i kulturnih industrija za njihovu dobrobit. Zabrinuti smo da li ministrica uopće informira premijera Plenkovića o svojim postupcima ili ga jednostavno zaobilazi jer, možda ovo za nju nije strateško nego manipulativno osobno pitanje za razliku od Hrvatske diskografske udruge i izvođača za koje je ovo povijesni trenutak koji određuje njihovu financijsku i egzistencijalnu budućnost te razvoj.”

U istom “Apelu za istinom” su iz HDU-a objavili i sedam pitanja ministrici na koja očekuju odgovor.

To su sljedeća pitanja:

1. Je li neistina da se od listopada 2019. godine kada je započela implementacija EU Direktive sastala samo jednom s predstavnicima Hrvatske diskografske udruge (HDU), dok se s predstavnicima Hrvatske glazbene unije (HGU), Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) te Hrvatskog društva skladatelja (HDS) viđa redovito što službeno, što neslužbeno, čime se može zaključiti da je u ovom procesu pristrana?

2. Je li neistina da na mnogobrojne dopise poslane od strane HDU-a nije odgovorila niti na jedan?

3. Je li neistina kada zaključujemo da je tematska sjednica unutar Odbora za medije Hrvatskog sabora očigledno sazvana samo pro forme te kao pokriće ministrici za ”kvazi dijalog”, kada je već idućeg dana ministrica imala svoju, kompletno novu, verziju Zakona?

4. Je li neistina da je njezin prijedlog Zakona koji je poslan u daljnju proceduru protivan cilju EU Direktive te je mješavina interesnih želja vodećih ljudi HGU-a i HUZIP-a i možda i nje osobno?

5. Je li neistina da će novi prijedlog Zakona koji je poslala u daljnju proceduru osigurati HUZIP-u monopolno pravo na prikupljanje naknade od digitalnih servisa iako je to u suprotnosti s EU Direktivom?

6. Je li neistina da ministrica ovim prijedlogom Zakona daje HUZIP-u ovlasti koje ima jedino sud, a to je da ocjenjuju valjanost Ugovora između izvođača i glazbenih izdavača, a koji se već godinama uredno ispunjavaju?

7. Je li neistina da ministrica ovim prijedlogom Zakona, a protivno Ustavu RH, glazbenim izdavačima de facto oduzima pravo vlasništva na snimkama, ulazi u privatnopravne odnose između izvođača i glazbenih izdavača te ograničava prava izvođača na slobodan izbor i ugovaranje?

Dan prije “Apela za istinu”, oglasila se Hrvatska glazbena unija priopćenjem naslovljenim “Glazbenici izvođači nezadovoljni nacrtom novog zakona o autorskom pravu” navodeći da su glazbenici su uvijek spremni pomagati unesrećene. Ali, se nadaju da će nadležna državna tijela uvažiti neravnopravan položaj hrvatskih glazbenika u pogledu iskorištavanja njihovih prava na internetskim servisima.

“Kao prvo, Predsjedništvo je iznenađeno da se novi tekst pojavio tek par dana nakon održane Tematske sjednice nadležnog saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije. Na žalost argumenti koje su predstavnici izvođačkih organizacija tamo iznijeli, a koje su prihvatili svi članovi Odbora u svojim diskusijama, nisu pretvoreni u tekst Nacrta Zakona. Time smo primorani ponoviti osnovne zahtjeve Umjetnika glazbenih izvođača te ih argumentirati kroz opis postojećeg stanja u kojemu hrvatski diskografi, najvećim dijelom BEZ IKAKVIH ugovora s glazbenicima koji su sudjelovali na snimkama, naplaćuju od streaming platformi, naknade s osnova ne samo svojih, diskografskih – veći i tuđih, izvođačkih prava. Nakon te naplate, glazbenici izvođači ta sredstva ne dobivaju na svoje račune, nego ih diskografi zadržavaju, ostvarujući time nepripadajuću dobit. Izvođačke organizacije ovime jasno naglašavaju kako se Zakon donosi jer se mora implementirati Direktiva o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu. A jedno od glavnih načela te direktive je (baš kako je na Sjednici Odbora, ali i u Saborskoj raspravi u veljači o.g. naglašeno) – zaštita POJEDINCA od zloupotrebe pozicije tržišno dominantnih faktora (ili u hrvatskom slučaju, trgovačkih društava, tj diskografa).”, stoji u tom priopćenju HGU-a.

HGU se pozvao i na načela istaknuta u Direktivi, a jedno od njih je i da “jednokratna isplata umjetniku može biti samo iznimka i mora biti regulirana Zakonom. Posve suprotno općoj praksi hrvatskih diskografa.”

HGU je tu oštro napao diskografe riječima: “Slijedom općih načela Direktive, kao i imajući na umu ilegalnu praksu velikog dijela hrvatskih diskografa, posebice kad se gleda iskorištavanje starog kataloga koji je nastao prije doba interneta, hrvatske izvođačke organizacije i dalje stoje kod svojih zahtjeva da se danas urede odnosi između angažiranih umjetnika izvođača i diskografa kako bi svi u budućnosti mogli živjeti od svoga rada”, te je izašao sa svojom listom zahtjeva.

A to su:

1. Načelna podjela prihoda od streaming platformi u odnosu pola / pola između diskografa i izvođača, po jednakom principu kako se dijele naknade ostvarene od emitiranja na radiju ili televiziji.

2. Zajamčena naknada od izvođačkih prava tijekom cijelog roka trajanja prava – premda Direktiva to jasno propisuje, praksa hrvatskih diskografa je ne slijedi i velika većina glazbenika čije se snimke naplaćuju, ne dobivaju nikakvu naknadu s tog osnova.

3. Naplata digitalnih prava izvođača kroz kolektivnu zaštitu – Izvođačke organizacije apsolutno poštuju pravo na slobodno Ugovaranje. Ali nikako ne mogu pristati na pretpostavku da Ugovori postoje – kad ih NEMA. I zbog toga, inzistiraju na kolektivnom ostvarivanju digitalnih prava, jer mehanizam zaštite postoji, postoji i pravilnik o raspodjeli koji već uspješno funkcionira godina. Ukoliko postoji ugovor između diskografa i izvođača, ti će se ugovori naravno poštivati ukoliko su zasnovani na Zakonu.

Iz HGU su potom još jednom naveli: “Diskografi se u svojoj komunikaciji služe još jednom neistinom, tvrdeći da je način na koji oni rade u Hrvatskoj, općeprihvaćeni model u cijelome svijetu. To nije istina. Nigdje na svijetu diskografi ne stavljaju kataloge na korištenje a da nisu u potpunosti pokriveni ugovorima. Isto tako, kolektivna zaštita umjetnika glede digitalnih prava se uspješno provodi i na puno većem španjolskom kao i mađarskom tržištu. Osim toga, i britanski umjetnici su u otvorenom pismu premijeru Borisu Johnsonu zahtijevali da se unese isti princip raspodjele sredstava s Internet servisa: pola / pola. Baš kako traže i hrvatske izvođačke organizacije. Dakle, to ne bi bio nikakav presedan. No, ovdje se može upotrijebiti i jedna analogija iz hrvatske pravne povijesti. Dubrovačka republika je bila među prvima na svijetu koja je zabranila trgovinu robovima. Bilo je to još davne 1416 godine. Puno stotina godina prije zemalja koje su se obogatile tom najcrnjom točkom zapadnoeuropske povijesti. A Hrvatska se danas, s punim pravom, ponosi svojim progresivnim zakonodavstvom iz doba renesanse. Vrijeme je da se u Hrvatskoj danas pravično riješe odnosi izrabljivanih umjetnika izvođača od strane diskografa. A zaštitu je, baš kako previđa i Direktiva, potrebno riješiti Zakonom. Za takve odredbe se organizacije umjetnika izvođača i dalje snažno zalažu.”

Istog dana Tonči Huljić je gostovao kod Šprajca u RTL Direktu, na što su iz HGU-a reagirali novim službenim dopisom naslova “Tonči Huljić ponovio neistine na gostovanju u RTL Direktu Zorana Šprajca” u kojem su još jednom ponovili stavke iz prijašnjeg dopisa, ali u kontekstu pobijanja Huljićevih izjava na televiziji.

Saznajte više:

Hrvatska diskografska udruga: Ministrica je očito preuzela ulogu zakonodavca

Rat za autorska prava – Ministrica najavila zaštitu glazbenika bez ugovora s diskografima, HDU poručuje: Ministrica Koržinek ponižava izdavače

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 kune.

Hvala vam.

1.00 HRK 5.00 HRK 10.00 HRK 20.00 HRK 50.00 HRK 100.00 HRK 200.00 HRK


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Tema

Idi na Vrh
X