U Zagrebu je predstavljena knjiga ‘Zvučni zid II – Vinilne priče’, zbirka od 28 priča vezanih za rock glazbu. O ovom izdanju koje ‘ukoričuje zvuk’ govorili su Goran Tribuson, Aleksandar Dragaš, Arsen Oremović, Piko Stančić, Ante Perković i Branko Komljenović.
Kad nešto postane hit, logično je da slijedi nastavak. Takva situacija dogodila se zbirci priča „Zvučni zid“ urednika izdanja Arsena Oremovića u nakladi diskografske kuće Menart. Ovih dana u prodaji će se naći „Zvučni zid II – Vinilne priče“ koji donosi novih 28 priča u kojima autori nude intimističke, esejističke ili fikcijske priče kojima imaju uvijek isti zajednički nazivnik – rock glazbu, pjesme, albume i/ili izvođače.
Oremović se ovog puta potrudio omogućiti i nekoliko svjetski ekskluzivnih priča autora poput Hugha Cornwella iz The Stranglersa, dokumentariste Leslieja Woodheada („Stones In The Park“, „How Beatles Rocked Kremlin“), uglednog jazz glazbenika Bena Jaffea, kao i Oscarovca Kirka Francisa.
Od domaćih autora tu su također ugledna imena iz svijeta književnosti, novinarstva, glazbe i filma: Renato Baretić, Alen Bović, Mario Brkljačić, Aleksandar Dragaš, Goran Gerovac, Srđan Gojković-Gile, Velimir Grgić, Đelo Hadžiselimović, Domagoj Jakopović Ribafish, Edi Jurković, Ana Majhenić, Nenad Marjanović Fric, Krešimir Mišak, Arsen Oremović, Ante Perković, Mirela Priselac Remi, Borivoj Radaković, Nenad Rizvanović, Marko Smiljić-Smile, Danijela Stanojević Majerić, Ognjen Sviličić, Hrvoje Šalković, Goran Tribuson i Pjer Žalica.
Tim povodom upriličeno je predstavljanje knjige u zagrebačkom Profil Megastoreu na kojem su se pred novinarima okupili autori Goran Tribuson, Arsen Oremović, Aleksandar Dragaš, Ante Perković, glazbenik i producent Piko Stančić i direktor Menarta Branko Komljenović.
Svaki od autora se uspio dotaknuti značenja rocka u svom životu kroz različite anegdote. Jedna od njih bila je i prisjećanje na mladost i grozničavo trčanje na kiosk na Jelačićevom trgu koji je tada bio jedino mjesto u Zagrebu gdje se mogao nabaviti magazin NME u skromnoj tiraži od nekoliko primjeraka, ili pak odlasci u Trst samo zbog jedne vinilne ploče u vremenima kad je cijela bivša Jugoslavija tamo išla u potragu za mondenim krpicama kapitalističkog svijeta.
Duboka prožetost rockom, famom koju je stvarao desetljećima, filozofijom, načinom razmišljanja i vođenjem života po tom ustroju jednaka je značajka kod svakog od pisaca na presici koji su se također dotaknuli i one negativne strane stvari koja im je nepovratno inficirala živote, poput oslabjela sluha zbog dugogodišnje izloženosti buci na koncertima ili zdravstvenih problema s kičmom. Dalje >>