Bez obzira na površnost pristupa samoj temi, poprilično je zanimljivo pročitati i u formi stripa priču o životu i smrti jednog generacijskog heroja.
Taj bend sam ipak pronašao tog proljetnog dana 1992. dok sam tako relativno besciljno prebirao po pločama u šibenskoj robnoj kući sav sretan i što mi je uho čitavo i što mi je glava još na ramenu. Ploča koju sam taj dan kupio na čisti blef (samo iz razloga što je imala prekrasan omot), a da prethodno nisam znao ništa o njoj, zvala se „Nevermind“, a grupa koja je snimila tu ploču zvala se Nirvana.
Kao što sam siguran da je to slučaj i sa mnogim drugima, Nirvana je bend koji mi je zaista mnogo značio dok sam bio tinejdžer i bio je bend koji je uvelike uticao na oblikovanje mojeg glazbenog ukusa. Da nije bilo mog fanatičnog obožavanja Nirvane, te iščitavanja svih mogućih dostupnih članaka i knjiga o Nirvani i o Kurtu Cobainu, vjerovatno nikad ne bih došao do krasnih bendova kao što su Vaselins, Young Marble Giants, Mazy Star ili Pixies. I znam da bih danas žalio zbog toga. Zbog svojeg meteorskog uspona, te još bržeg, gotovo pa šekspirijanski tragičnog pada, Kurt je postao na mnogo načina glas svoje generacije, netko koga se bezuvjetno obožava, osoba koja je valjda jedina u glazbenoj industriji u zadnjih tridesetak godina uspjela postići da svoje ”ja” iskaže tako da zvuči kao ”mi”.
Suma sumarum, Nirvana je bila moj bend, Nirvanu sam volio, zbog Kurta sam tugovao i posve je bilo jasno da ću sa zanimanjem popratiti izdavanje stripa „Bogomdan: Kurt Cobain u stripu“. Izvorno objavljen 2003., a nedavno preveden kod nas, ovaj me strip poprilično zbunio i moram priznati razočarao. S obzirom da je ovdje riječ o pokušaju da se u relativno kratkom stripovskom formatu od nekih sedamdesetak stranica prikaže jedna tako turbulentna životna priča, poprilično je jasno što tu zapravo ne štima. No, idemo redom.
Chris Charlesworth, urednik Obmnibus Pressa došao je do ideje za strip o Kurtu Cobainu nakon što je već imao iskustvo rada na stripu slične, glazbene tematike – stripu o Beatlesima. Shvativši da mlađa publika (drugim riječima tržište na koje je ciljao) nije previše zainteresirana za grafičku novelu o engleskim glazbenim idolima starim nekoliko desetljeća, odlučio je započeti casting za nekog, modernijeg, tinejdžerima generacijski bližeg protagonistu. Cobainov kratki, ali sadržajni život – brojni unutarnji sukobi, globalna slava, ovisnost i na koncu tragedija – bio je vjerodostojan prikaz rock drame koju je Charlesworth tražio. Angažirao je scenariste Barnabyja Legga i Jima McCarthya, te crtača Flameboya (pravog imena Steve Beaumont) i dao im zadatak da stvore strip o Kurtu Cobainu. I tako, zamjenivši tajice za kariranu košulju, a herojstvo heroinom, nova pomaknuta verzija Supermana u istrošenim starkama i gitarom u ruci je rođena. Dalje >>