‘Lik kao što je Che ne zaslužuje da se knjiga o njemu objavljuje u anonimnosti’ – bile su riječi Hectora Germana Oesterhelda, autora stripa kojeg je argentinska vojna hunta nakon toga ubila zajedno s njegove četiri kćerke.
Osobno poštujem Ernesta Che Guevaru. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog činjenice da je udobnu ministarsku stolicu, s koje se mogao mirno debljati, zamijenio bolivijskom prašumom. Mogao se skupa sa Titom igrati Nesvrstanih, piti najskuplji viski i guziti Sophiu Loren, ma mogao se, na koncu, držati svoje profesije i biti liječnik u nekoj argentinskoj vukojebini, a svi vrlo dobro znamo što znači biti doktor u malom mjestu. Ipak, on je imao ideju, viziju, istina naivnu i promašenu viziju, no ipak viziju slobodne i ujedinjene Latinske Amerike za koju je spreman bio dati život. I dao ga je.
Poštujem ga. Ali ga nipošto ne idoliziram. Jer svaki čovjek koji je spreman umrijeti za svoje ideale, samim time ne zaslužuje automatski moje divljenje (evo banalnog primjera vjerskih ekstremista), a još pogotovo ako je osim sebe, spreman i druge odvući u smrt. Više sam za to da, ako prepoznajemo Cheove ideale kao svoje, naučimo nešto od njega i ne ponavljamo njegove greške. Inače će se povijest (gle, kako zvuči otrcano), stalno ponavljati.
Che je ubijen 9. listopada 1967. u bolivijskom selu La Higuera, a godinu dana kasnije, 1968., Buenos Aires je oblijepljen plakatima koji najavljuju objavljivanje Chea, biografije koju su napravili najveća imena argentinskog stripa, scenarist Hector German Oesterheld i crtač Alberto Breccia, uz suradnju sina Enriquea. Uspjeh je bio munjevit, a strip se širio među mladima, prelazio je iz ruke u ruku i postao neka vrsta revolucionarnog evanđelja. Kriza je 1974. u Argentini kulminira vojnim udarom, a na vlast je došla vojna hunta generala Jorgea Rafaela Videle koja je u svoju stravičnu spiralu zločina ubacila i Chea koji biva zabranjen. Sve table stripa su bile uništene, sve osim jedne koja je bila zakopana u vrtu ispred kuće Alberta Breccie. On nije dozvolio da Che umre po drugi put. Tek 1987., nakon pada diktature, ovaj zabranjeni klasik izlazi na vidjelo, a ovaj tekst je zapravo posveta njemu i njegovom scenaristu, jednom od najznačajnih stripaša u čitavoj povijesti stripa, Hectoru Germanu Oesterheldu kojeg je, između svega ostalog, baš ovaj strip i koštao života. Strip koji će nam na neki način otvoriti oči i donekle pružiti neke odgovore na pitanje tko je zapravo Che.
‘’Nakon čitanja Oesterheldovih stripova više si nismo mogli dozvoliti čitati bilo što’’. Bile su to riječi velikog humoriste Roberta Fontanarosse, koji je u Argentini, zemlji stripa i nogometa, bio ekspert i za jedno i za drugo. E pa, upravo on je rekao: “I što nakon Osterhalda?”
Hector German Oesterheld, sin njemačkog Židova i majke Španjolke rodio se u Buenos Airesu 23. Srpnja 1919. Datum njegove smrti je nepoznat, baš kao i datum smrti bilo koje od njegove četiri kćerke – Else, Diane (bila je trudna), Estele i osamnaestogodišnje Marine. Kao i datum smrti bilo kojeg od oko 30 tisuća desaparecidosa (nestalih) smaknutih za vrijeme Videline diktature. Svi su oni nakon dugotrajnih tortura zrakoplovima bacani u more. Čim je preuzela vlast, vojna hunta je odmah, bez oklijevanja odlučila pokazati svoje pravo lice. Inspirirani nacizmom (tisuće nacista iz čitave Europe su nakon Drugog svjetskog rata spas pronašli baš u Argentini gdje su se vrlo brzo inkorporirali u vrh argentinskog vojnog establišmenta), frankizmom i neopisivom mržnjom prema lijevom i progresivnom svjetonazoru, odmah su počeli primjenjivati tehnologiju pakla industrijskih razmjera. Među tisućama nestalih bile su na stotine lijevih intelektualaca, pisaca, pjesnika… Svima onima koji su se usudili misliti i ne slagati se sa otvorenim fašizmom kojeg je propagirala Videlina dikatura, stavljena je meta na leđa. Dalje>>
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
