Douglas Coupland ‘Marshall McLuhan – Nemate vi pojma o mojemu djelu!’

Marshall McLuhan bio je jedan takav vizionar, kojeg je u životnoj borbi s opojnošću višeznačnih metafora sustigla i obiteljska genetika i jal njegovih konformističkih suvremenika. I nije da je jedini kojem se to desilo, ta ne zaboravimo da je Jacques Lacan za dio američke intelektualne javnosti još uvijek najobičniji šarlatan.

Douglas Coupland, Marshall McLuhan - Nemate vi pojma o mojemu djelu!

Usprkos ozbiljnosti projekta koje mu je dano, čovječanstvu do danas nije pošlo za rukom da odluče uzimlju li svoje najpoznatije vizionare, pa tako i kanadskog profesora engleskog i književnosti Marshalla McLuhana, ozbiljno, ili ga smatraju već nekonvertibilnom monetom. Bez obzira da li je riječ o izumitelju automobila na struju ili vodu, živimo u vremenima u kojima jedni prolaze bolje, a drugi lošije, čak i od izumitelja pištolja na vodu… a kamo li da bi tko jednoglasno bio hvaljen i slavljen kao autor knjige ili barem naslova koji je promijenio način na koji razmišljamo o našoj stvarnosti. Autor glosa koje često graniče s aforizmima i u zajedničkom nazivniku nose težinu koana, bio je jedan takav vizionar, kojeg je u životnoj borbi s opojnošću višeznačnih metafora sustigla i obiteljska genetika i jal njegovih konformističkih suvremenika. I nije da je jedini kojem se to desilo, ta ne zaboravimo da je Jacques Lacan za dio američke intelektualne javnosti još uvijek najobičniji šarlatan.

McLuhan je pojavu novog svijeta globalne komunikacije, /prostor/ koji na svima razumljiv način opisuje /prostor/ između plus i minus beskonačno, odredio pitijskom rečenicom „medij je poruka“. A to da su pionirska predviđanja o svršetku tiskane kulture i usponu ‘elektronske međuovisnosti’ prerasla u stvarnost, u određenom smislu i jedinu stvarnost – našega doba – da se i ne govori. Prije nego li je 1960-ih godina zasjeo na poziciju uvaženog i citiranog teoretičara, te intelektualnog polubožanstva s kojem je u njegovo vrijeme mogao parirati tek Andy Warhol, McLuhan je kroz svoje ruke prosijao sve moguće pismene izvore koje je imao na raspolaganju, bio je uistinu posvećenik pismene riječi. Poput Borgesa, Hamvasa ili Foucaulta.

Studirao je u Cambridgeu, da bi počeo raditi u američkoj provinciji s učenicima dibidusima. I toliko bio nujan europskih resursa, da bi se na dan izbijanja Drugog svjetskog rata opet vratio Cambridgeu radi jednogodišnje stipendije. Taj književni omnivor tamo je imao dovoljno sape. U naponu snage relevantnost pojedine knjige prosuđivao bi po sadržaju njihove 69-e stranice. Ne bi li zadovoljila, vraćao bi ju na stalažu i zauvijek zaboravio na nju. Međutim, i.o. se uspio oduševiti osnovama jugoslavenske epske poezije, kako saznajemo iz trivijalnijih odjeljaka ove biografije.

Na druge je svjetske intelektualce utjecao i rigidnom higijenom spram nečega tako banalnog kao što je unos poruke, prisjetimo se tu Žižeka koji je osamdesetih za Mladinu pisao recenzije filmova koje nije ni pogledao. Iz perspektive današnjice, budimo svjesni da su učinci power readinga usporedivi tek sa zabijanjem zastavice na vrh ledene sante. No, čovjek koji je predvidio akumulaciju većine svjetskog intelektualnog vlasništva na udaljenost od jednog klika, znao je predvidjeti i transformaciju vremena na status resursa koji to postaje opipljivijim što li brže nestaje! I nije se libio šepuriti s lepršavim konstatacijama, poput „Sadašnjost promatramo u retrovizoru. Koračajući unatrag hodamo u budućnost“.

Biograf je ove biografske podopštine Douglas Coupland, kanadski pisac, vizualni umjetnik i autor kratice „generacija iks“. Izvorno, to je naslov uspješnog ‘mekluanovskog’ romana kojeg je nedavno nadogradio „Generacijom A“. Dok je X bio provokativni roman o izgubljenoj generaciji iz 1990-ih koja tek postaje svjesna simulakruma koji joj diskretno ulazi pod kožu, A je bliži post-Prozacnom stanju u utopijskoj tehnokraciji. Među trendovima koji su bili u korijenju McLuhanovog intelektualnog žara Coupland ističe Novu kritiku, disciplinu usmjerenu ka načinu izučavanja na koji li način književnost utječe na čitatelje. Biografija je obogaćena i povijesnim odmakom. Iako štreber, bio je dovoljno rebelijanskog duha da se kao mladić se iz familijarnog protestantizma izdvoji prelaskom na katoličanstvo, i kupi trajnu ulaznicu za svijet ideja. Coupland se tu elegantno osvrnuo preko ramena na američku inferiornost spram europske kulture, čime je, osim ovog pitoresknog čovječuljka koji se pojavljuje u cameo-ulozi kod Woodyja Allena, glavni junak knjige postala – bezličnost. Dalje>>

Zadnje od Recenzija

Idi na Vrh
X