Alma Mater Europea – međunarodno sveučilište sa sjedištem u Salzburgu i studijskim centrima u gradovima Europe otvara dva sveučilišta u Hrvatskoj.
Iz sličnih razloga u Hrvatskoj priča kreće iz Karlovca i Bjelovara. No to ne znači da će budući domaći polaznici biti uskraćeni, dapače po metodama prenošenja znanja riječ je o trenutno vrhunskom sistemu koji koristi i uvažava rezultate brojnih istraživanja koji se temelje na metodi „Learning by doing“. Primjerice svaki ovogodišnji student će dobiti Apple iPad sa svom potrebnom literaturom u njemu, kao i svim programima potrebnim za rad i komunikaciju, jer po posljednjim istraživanjima sa sveučilišta Yale čak 90 posto studenata je učilo i čitalo literaturu s kompjutera naspram knjiga, a isti su imali i bolje rezultate. Među predavačima će se naći i Nobelovci, uključena su i putovanja u Maribor i jedno u Bruxelles. Sva predavanja i vježbe će se snimati video zapisom i bit će dostupna polaznicima, dok će isti internetom svakog dana biti povezani s profesorima koji će im biti dostupni za konzultacije svaki dan. Vremenski studij traje dvije godine tj. 20 mjeseci, a školarina za 10 mjeseci iznosi 2.700 Eura, što je iznos u koji je sve uračunato. Uvjet za polaznike je završen fakultet. Prosjek ocjena nije toliko važan koliko CV i motivacijsko pismo za budućih stotinjak hrvatskih studenata. Prof. dr. Toplak cijenu studija opravdava time da je formirana po sistemu „non-profit, ali samofinanciran“, a obzirom da je riječ o zapošljivom programu zanimanja za EU i cijenjenoj diplomi na svakom budućem polazniku je osobna odluka o time želi li uložiti u svoje znanje i probati se otisnuti negdje na zapad (za nas) nove velike unije i unovčiti ga.
No postoji i druga strana medalje koja otvara i neka druga pitanja, a to je utjecaj i moć Europske akademije znanosti i umjetnosti u političkoj sferi što tu akademsku instituciji s headquarterom u manastiru St. Peter u Salzburgu čini prilično značajnom. Ona trenutno ima 27 tzv. delegata, a među imenima poput Heinza Fischera i H. M. Carlosa de Bourbona se nalazi i Vladimir Putin, dok su s područja Regije delegati Ivo Josipović, Milo Đukanović i Borut Pahor – dakle poznata imena s različitim i nespojivim backgroundima. Među bivšim ‘zaštitnicima’ (Former protectors) između ostalih navedeni su Helmut Kohl, Romano Prodi i Milan Kučan. Iako tu ima materijala ne neke urotničke teorije, činjenica ipak jest kako je strategija EU razvijanje i organiziranje internacionalnih europskih sveučilišta, jer nacionalna nisu dovoljna za razvoj internacionalnog kadra koji joj je potreban. Gledano iz tog rakursa, političari koji u rukama drže određene konce upoznati su s tom strategijom, kao što je i logično da po defaultu žele da njihovo ime bude povezano s akademskom institucijom koja u svom sufiksu ima ‘znanost i umjetnost’. U tom slučaju može se kroz pozitivnu dioptriju gledati na prisustvo jedne takve institucije koja nudi izobrazbu koja je prije prišla jednoj Hrvatskoj, a ne već prije primljenim članicama poput Bugarske i Rumunjske.
S ulaskom u EU smo postali dio puno veće slagalice. Znanje i stručnost jedini su faktor opstanka u njoj, jer za istima treba posegnuti. Oni nikad nisu bili poklon – čisto da se završi s Danajcima s kojima je prigodno i započeta ova priča.