Europska akademija znanosti i umjetnosti dolazi u Hrvatsku

Alma Mater Europea – međunarodno sveučilište sa sjedištem u Salzburgu i studijskim centrima u gradovima Europe otvara dva sveučilišta u Hrvatskoj.

Sjedište Alma Mater Europea u Salzburgu (Foto: Zoran Stajčić)

Ušli smo u EU podijeljenih mišljenja u trenutku kad petogodišnja ekonomska kriza svoj najveći danak uzima u njenim južnim državama. Tko zna kakvo bi ozračje vladalo da smo ušli kad i Slovenija, ali ovako i inače preplašeni od utjecaja različitih hegemonija koje su tresle ovim prostorima kroz stoljeća veliko nepovjerenje prema svemu što dolazi u Hrvatsku postao je obrambeni mehanizam njenih žitelja. Kao da je mentalni modus operandi postala ona stara izreka: Bojim se Danajaca i kad darove nose. A Hrvati vide Danajce i na istoku i na zapadu. No fakt je tu pred nama u obliku ulaska u najveću europsku zajednicu naroda i opstanak u njoj povlači novu prilagodbu po novim pravilima. Za ‘darove’ se moramo pobrinuti sami. To nam nitko neće donijeti. Sve ostalo je paranoja.

No u toj paranoji već živimo dulje vrijeme i teško je odbaciti tu naviku. Mainstream mediji su u tom podgrijavanju paranoje odigrali značajnu ulogu, čak i kad je EU u pitanju. Mjesecima prije ulaska smo uglavnom zastrašivani raznoraznim propisima i zabranama u informativnim programima naspram kojih su suviše otrcano izgledale razne televizijske reklame pro-EU orijentacije, iste su nam se obraćale svojim infantilnim jezikom koji nije objašnjavao gotovo ništa osim što je snažno odašiljao poruku: bez panike. U takvom ozračju situacije slične eksperimentu naizmjeničnog zalijevanja vrućom potom hladnom vodom teško je zadržati zdravu pamet.

Predstavljanje Alma Mater Europea hrvatskim novinarima

Takav nekakav izmiksani osjećaj bio je i kad se grupa od tridesetak hrvatskih novinara iz različitih medija zaputila prema Salzburgu kako bi se upoznali s predstavnicima Europske akademije znanosti i umjetnosti tj. s Alma Mater Europea. Riječ je o međunarodnoj akademskoj organizaciji osnovanoj 1990. godine u koju je uključeno preko 1.500 znanstvenika i umjetnika koji se bave pitanjima s kojima se suočava suvremena Europa. Među njenim članovima je i 29 Nobelovaca, a riječ je o neprofitnoj organizaciji osnovanoj sredstvima EU, Austrije, javnih agencija i privatnih sponzorstava uz naglasak da je pri tome ostala politički i ideološki nezavisna. Što jest, jest, Akademija je odabrala najbolji promotivni način – pozvala je novinare u goste i dala im slobodu da kroz intervjue s njenim vodstvom svako iščeprka svoju priču o njenom djelovanju i što je najvažnije planovima širenja na Hrvatsku.

Prof. dr. Jurij Toplak, prof. dr. dr. Felix Unger i prof. dr. Ludvik Toplak

Ono najvažnije što Akademija nudi budućim hrvatskim polaznicima je razvoj tzv. zapošljivih programa, odnosno kako je to na predstavljanju kazao njen predsjednik prof. dr. dr. Felix Unger, priznati austrijski kirurg koji je prvi u Europi transplantirao srce „prenijeti znanje koje je iskoristivo i potrebno“, a u hrvatskom slučaju „implementirati Hrvatsku u EU znanjem, jer Hrvati u ovom trenutku nemaju konkurentske prednosti spram starih članica Unije, dakle na ovo se gleda kao na novu šansu.“ Ono što je zanimljivo u strategiji Alma Mater Europea jest decentralizacijska taktika. Prva učilišta u Hrvatskoj neće otvoriti u Zagrebu, kako bi se lako moglo pretpostaviti, već u Karlovcu i Bjelovaru, gotovo na identičan način je u susjednoj Sloveniji pokrenuto sveučilište u Mariboru. „Mogli smo odlučiti krenuti sa svime iz Beča ili Budimpešte, no to bi odavalo neke negativne poveznice s poviješću jer su ti glavni gradovi bili centri moći. Zato smo odabrali Sloveniju, kao malu zemlju koja nikad nikog nije ugrožavala, također smo htjeli da Alma Mater Europea ne bude smještena u glavnome gradu“, pojasnio je prof. dr. Ludvik Toplak, prorektor sveučilišta i slovenski pravnik i diplomat. Dalje>>

Zadnje od Tema

Idi na Vrh
X