Zorana Kravara zanimaju književni tekstovi koji su na ovaj ili onaj način izrazili skepsu prema znanosti, industrijskom napretku i novim društvenim praksama s početka dvadesetog stoljeća.
Detaljnije raščlanjivanje ovoga teksta odvelo bi nas putevima kojima se, na portalu za pop-kulturu poput ovoga, nema potrebe kretati. Ovom mi se prigodom bitnijim čini naglastiti kako je Kravarova knjiga eklatantan primjer problema s domaćom znanstvenom recepcijom jednog sasvim specifičnog odjeljka prozne baštine. Naime, „Kad je svijet bio mlad“ zasniva se na dosljednoj primjerni teorijskog okvira iznešenog u knjizi „Antimodernizam“ (AGM, 2003.) na seminalne tekstove epske fantastike pri čemu epska fantastika sama po sebi nije u središtu pozornosti. Tekstovi poput „Gospodara prstenova“ i „Narnijskih kronika“ tek su manifestacija općih antimodernističkih tendencija iz prve polovice dvadesetog stoljeća i Kravaru koriste kao zgodan primjer, ni po čemu poseban dio korpusa tekstova koji su mu pod povećalom.
Pojednostavljeno rečeno, Kravara zanimaju književni tekstovi (ili – u općenitijem smislu – tekstovi, neovisno je li riječ o opernim libretima ili SF-filmu poput “Zvjezdanih ratova“) koji su na ovaj ili onaj način izrazili skepsu prema znanosti, industrijskom napretku i novim društvenim praksama s početka dvadesetog stoljeća. Dok su se s jedne strane modernistički pokreti poput futurizma oduševljavali idejom mašine, pisci poput Tolkiena i Lewisa su žalili za starim vremenima, iskonskim kraljevima, autentičnim neiskvarenim plemstvom i „pravim“ moralom. Kravarov doprinos iščitavanju epske fantastike u jednu ruku ostvaruje neke težnje žanrovskih apologeta (rodonačelnici jednog od najpopularniji žanrova ovdje se, sasvim ravnopravno, promatraju kroz prizmu kanonske književne kritike), a u drugu pokazuje kako su ionako rijetka teorijska djela fokusirana na davnu prošlost žanrovskog pisma i gotovo u potpunosti zatvorena prema novim ili najnovijim oblicima, stremljenjima i ideologijama.
Drugim riječima, ne računajući rijetka reizdanja i prijevode, Kravarova „Kad je svijet bio mlad“ jedina je recentna publikacija stručnog karaktera koja se bavi SF-om (u ovom se slučaju SF koristi za „spekulativna fikcija“ – krovni termin koji obuhvaća i „znanstvenu fantastiku“ i „horor“ i „fantastiku“ i druge oblike) i to njegovim, hajd’ da kažemo, prevladanim dijelom. Ovim će tempom hrvatska akademska zajednica, a zajedno s njome i „službena kultura“ otkriti new weird, post-humanizam i augmented reality (Mievillea, Strossa i Vingea) tamo negdje 2095. godine.
Ovo dakako, nije nikakva kritika upućena samom Kravaru. „Kad je svijet bio mlad“ zanimljiv je i „poučan“ tekst čak i onima kojima takve teme ne predstavljaju ništa u životu. Porazno je što je, u svom nastojanju da metodologijom književnog povjesničara i teoretičara spozna jedan od bitnijih fenomena popularne kulture dvadesetog stoljeća, gotovo pa usamljen primjer.
Izdavač: Mentor, 2010.
Cijena: 59 kuna
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
