U 29-om od ukupno 31 romana kojeg je napisao uoči najave povlačenja iz aktivnog pisanja, romanu ‘Ogorčenost’, američki književnik Philip Roth, pod nos će nam metnuti antijunaka u unakrsnoj vatri između žudnje za sazrijevanjem, s jedne, te viška emancipacije, s druge strane… Pritisak je potonje i veći nego li je njegova samosvijest i relativna zrelost uopće u stanju podnijeti; knjigu je objavio nakladnik Buybook, iz Bosne i Hercegovine, 2011. godine, godinu nakon hrvatskog prijevoda pri Algoritmu.
Iskustvo na kojem se bazira rukavac fabule u kojem se naš antijunak odvaja od obitelji, svakako je iskustvo tipično za američki modernistički roman, bila tu riječ o seljakanju s jednog na drugi kraj SAD-a, bilo o egzilu u neku zapadnoeuropsku zemlju. Možemo reći da je lik Marcusa Messnera oblikovan iz niza aluzija na likove drugih kolega pisaca poslijeratnog Bildungsromana. Ti su markirali lik generacijskog supatnika, što Steinbeck u „Istočno od raja“, odnosno Salinger u „Lovcu u žitu“. Izravna aluzija na Salingera bit će ona od cimera s homoseksualnim sklonostima, koji koristi frazu ‘šarmantni princ’ što je očito parafraza ‘pravog princa’, poštapalice Holdena Caulfielda.
Rothovi su junaci i inače poznati kao ljudi poprilično krvavi pod kožom, piše Keith Meatto s američkog književnog portala The Millions, prikazavši njegov estetsko-etički credo u 10 točaka, ne odolijevši prozvati Rotha „profesorom žudnje“ prema naslovu romana iz 1977. godine. Zgoda koja je ovog mladića izbacila iz takta, jest zaljuljala amplitudu jednog sazrijevanja. Na pozornici općenitog obrasca subkulture mladih koji je u svojim formalnim obrisima podjednako vrijedan i danas kao i petdesetih godina, dolazi do seksualne nepogode.
Krenimo redom. Eskapada počinje od izlaska s djevojkom Oliviom u restoran. Automobil, crni LaSalle je posudio na povjerenje. Automobil je statusni simbol, ali i prostor za maženje. Tu je i pozornik koji patrolira baterijama po parkingu drive-in kina kako bi organi reda uskočili da smire strasti. Budna paska uvijek je preneseno značenje za represiju. Felacija, koju mu Olivia pruža već na prvom izlasku, okarakterizirat će je kao individualku podjednako ‘bačenu u svijet’ kao što je i on. Ali, on se s tim ne može nositi. „Nosila je zimski kaput od kamilje dlake i dugačke vunene čarape i na svojoj tamnosmeđoj kosi udobnu bijelu vunenu kapu s pahuljastom crvenom lopticom na vrhu. Tek ušavši izvana, crvenih obraza i nosa koji je pomalo curio, izgledala je kao posljednja djevojka na svijetu koja bi nekome popušila“. Kao glavna obilježja Rothove stilistike, Meatto će spomenuti njegovu sposobnost izlaganja u prvom licu, ali i sklonost da izraz laganja uobličava u dijaloge, kao što i nelagodu junaka, očito, demonstrira pišući u trećem licu. Nelagodu pred ovim neuobičajenim činom, junak si pokušava opravdati činjenicom da je Olivia dijete rastavljenih roditelja, a zbog njegove blokade da nastavi normalnu komunikaciju s njom, štivo poprima obilježja epistolarnog romana.
Među stalnim formulama kojima Roth učvršćuje svoje rukopise, svakako je i moć trojke. Poput, „Naručila je puževe, a ja nisam. Bila je iz bogate porodice, a ja nisam. Roditelji su joj bili razvedeni a moji nisu“; ili, na razini fabule, glavni se junak seli čak triput u tijeku jednog jedinog semestra! Što biva izravnim povodom za poziv na razgovor s prodekanom za studentska pitanja, s kojim će mladić polemizirati a da bi mu na kraju i iznio potpuno osporavajuću kritiku kršćanstva – izrečenu u nadahnuću Russellovim predavanjem „Zašto nisam kršćanin“. Kakav će biti kraj djela, u skladu s njegovom starozavjetnom intonacijom, otale i nije teško predvidjeti.
I iako će što čitatelju, a što čitateljici biti prilično jasno da „Ogorčenost“ ne spada u stilističke vrhunce pisma Philipa Rotha, ova razorna razglednica okova malograđanštine – sa sartreovskim potpisom – već ako posluži kao ulaznica u ostatak Piščeva kanona, puno je učinila. A svakako i kao odgovor na famu o literarnom junaku kojeg ne zanima kamo su se po zimi djenule patke. A kako su na totalnu karnalnu samospoznaju danas legitimirani ionako samo gay-junaci, roman predstavlja ugodnu iznimku koja potvrđuje pravilo.
(Buybook, 2012.)
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
