Them Moose Rush ‘To Future Miss Sunshine’ – bjelovarski heroji današnjice

Za ovaj mladi bend koji sam netom otkrio bih najviše želio da pobije onu prokletu frazu kako nitko nije prorok u svojoj sredini. Dame i gospodo Them Moose Rush su ono za što bi u Londonu ili New Yorku uredno čekali u redu da ih gledate i slušate uživo.

Them Moose Rush 'To Future Miss Sunshine'

Tko će na sve stići, tko će sve pohvatati? Posebno kad je o glazbi riječ, no eto dogodi se i s malim zakašnjenjem. Bjelovarski bend Them Moose Rush sam tako po prvi put ‘ubrao’ uživo prije par dana na finalnom natjecanju „Zasviraj sa Žujom“ održanom u Vintage Industrial Baru na kojem se među četiri finalista tražio pobjednik koji će imati tu čast otvoriti neki od koncertnih dana predstojećeg INmusic festivala, kad na žalost, kako je to bilo dosadašnjih godina, ti mladi bendovi sviraju pred šačicom festivalskih ranoranioca i ponekim britanskim kamperom kojem se dalo prošetati od svog šatora do neke od pozornica. No to je boljka mnogih festivala, pa ako se stvar pogleda s vedrije strane bar mladi entuzijasti imaju prilike osjetiti kako je to svirati na velikom open air stageu.

Them Moose Rush je trio kojeg čine pjevač i gitarist Nikola Runjavac, basist i prateći vokal Branimir Kuruc i bubnjar Vedran Marinko Komlen, a ono kako su zvučali na pozornici Vintage Industrial Bara u četvrtak bilo je najfinije baštinjenje zvuka i stava The Mars Volte tj. At The Drive In-a. Runjavac je i u largi i boji glasa domaća verzija Cedrica Bixlera-Zavale, no ono što je najvažnije nije Them Moose Rush beskrvna kopija daleko popularnijeg američkog kultnog sastava. Taj bjelovarski trio je u stvari pokupio mindset The Mars Volte u kojem je sve dozvoljeno i poželjno i onda u tome kreirao svoju autorsku priču.

Uživo su, moram iskreno priznati, bili gotovo nestvarni ti ‘klinci’ koji su punokrvno rokali aranžmansku ‘šizofreniju’ koja je pored svoje kompleksnosti imala u sebi i rock i roll – udaralo je i valjalo bez trunke pozeraja. Koncert je bila inicijacija, a idući dan sam već na Bandcampu uhvatio njihov debi album „To Future Miss Sunshine“objavljen u listopadu prošle godine i koji je uživo snimio Mark Mrakovčić, također jedan od mladih lavova domaće produkcije koji sve češće iskače, ali ne ‘iz paštete’, već iz kvalitetnih uradaka.

Priznajem da sam sucker za ‘smislenim kaosom’ The Mars Volte i jednostavno mi nedostaje taj bend. U stvari to je u startu bio nepovoljan faktor za Them Moose Rush jer doživljavanje njih kroz tu prizmu nije se moglo izbjeći. No već su me s prvom pjesmom „Charlene“ osvojili kad su tu nestvarnu polu-baladu (za ove prostore) koja otvara materijal brutalno odrezali na kraju, gotovo je pogubili naglim gašenjem kao da je u pitanju filmska montaža u kojoj nalet brzog vlaka u djeliću sekunde izvrši potpuni preokret radnje. S bitnim odmakom da „Charlene“ nije The Mars Volta đir već direkno napijanje vode s izvora s kojeg pije Jack White.

Naredna „Ravenholm“ širi horizonte jašući na funk vibraciji rezanom masnim stonerom na refrenu pa čak i simpatičnim izletom u ‘trubljenje ustima’ što je u posljednjih par godina postalo zaštitni znak Francuskinje Zaz. „Skip 7“ je pak baštinjenje ranih RHCP-a iz „Mothers Milk“/„Blood Sugar Sex Magik“ faze. Nakon tog dvominutnog rešetanja slijedi „Darling“ na koju bi im i Cedric Bixler-Zavala i Omar Rodriguez aplaudirali. Za napravit takvu pjesmu treba imati i muda i pameti i talenta. Možda smo mi vukojebina Europe, možda je Bjelovar vukojebina Hrvatske, ali u tom gradu obitava i djeluje bend od milijun dolara, čiji članovi su (po slobodnoj vizualnoj procjeni) tek navršili dvadeset godina.

Pjesma „Sungazing“ nakon „Darling“ ima nezahvalnu ulogu doći nakon središnjeg vrhunca albuma (ali koja ne bi), no opet i ona fluidnim boogiejem na neki način izvlači stvar jer opet bend prikazuje u drugom svjetlu. „My Life“ nevjerojatnom lakoćom poziva na ‘bumpanje’, dok Runjavac u solu dokazuje da je svladao i gitarske lekcije od jednog Toma Morella.

Kao i svaki bend željan dokazivanja i u izvođačkom i autorskom smislu Them Moose Rush je svoju najzahtjevniju himnu ostavio za kraj. Ona se zove „Obsidion“ i ruku na srce, da su išta u njoj promašili to bi bio jednako tako vrhunski debakl. Ali nisu. To je predivna oda. Završni krešendo koji vas pregazi.

I još nešto treba imati u vidu, riječ je o potpuno nepoliranom albumu čiste i organske svirke, a Mark Mrakovčić je odlično procijeno da bi sve moguće produkcijske smicalice današnjice samo zamutile i dovele u sumnju istinsku kvalitetu ovog benda. Jednom rječju: izvrsno!

Ocjena: 10/10

(Samizdat, 2013.)

Poslušajte i skinite Them Moose Rush ‘To Future Miss Sunshine’

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 kune.

Hvala vam.

1.00 HRK 5.00 HRK 10.00 HRK 20.00 HRK 50.00 HRK 100.00 HRK 200.00 HRK


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Recenzija

Idi na Vrh
X