Zorana Kravara zanimaju književni tekstovi koji su na ovaj ili onaj način izrazili skepsu prema znanosti, industrijskom napretku i novim društvenim praksama s početka dvadesetog stoljeća.
Prikazi teorijskih i publicističkih knjiga nisu najzahvalnija stvar na svijetu. Osim ako se te iste knjige ne bave Drugim svjetskim ratom, devedesetima ili komparacijom hrvatskog i srpskog jezika. U takvim slučajevima, prikazi gotovo da nisu ni potrebni. Mišljenja su ionako unaprijed formirana pa je pojedine glasove vrlo lako svrstati u odgovarajuće tabore. No, kad je riječ o književnoj teoriji; o knjizi koja se bavi komparativnom poredbom seminalnih tekstova epske fantastike i tumači ih kroz prizmu teorija Ludwiga Klagesa i Juliusa Evole situacija je drugačija. Takve knjige zanimaju samo nekolicinu čudaka koji borave po hodnicima filozofskih fakulteta diljem države i gotovo je nezamislivo da bi ih itko drugi poželio otvoriti. Rasprava o antimodernizmu kod Tolkiena ili C. S. Lewisa ne može generirati dobru svađu i jebanje majke po stranačkoj osnovi pa se na nju nitko i ne osvrće. Zašto je stoga bitno kazati koju riječ o knjizi Zorana Kravara? Razlozi su brojni, pa krenimo redom.
„Kad je svijet bio mlad“ Zorana Kravara druga je knjiga novopokrenute biblioteke časopisa Ubiq (nije ona toliko novopokrenuta – bit će tome skoro i dvije godine – koliko ja ne stignem pisati o stvarima na vrijeme). Osim nje, spomenutu biblioteku za sada čine dva naslova: zbirka priča Aleksandra Žiljka „Božja vučica“ i kratki roman Darka Macana „Koža boje masline“. Ubiq se u hrvatskom kulturnom prostoru pojavio prije pet godina i već tad je bilo jasno da je riječ o nesvakidašnjem i prijeko potrebnom projektu.
Ubiq je od početka bio dvojake naravi. Nastavljao se na tradiciju Siriusa i Future (uzgred budi rečeno, Sirius se posljednjih mjeseci polako uzdiže iz pepela. O tome više na siriusb.hangar7.hr), časopisa za znanstveno-fantastičnu prozu na čijim su stranicama stasali brojni domaći autori te je istu, ponudivši blok specijalizirane književne teorije, nadogradio. S druge se strane Ubiq nadovezao na tradiciju književnih časopisa matice (poput Književne republike, Kola, Foruma, Re-a, Tvrđe itd.) zaobišavši kioske kao primarno mjesto distribucije. Preuzevši oblik, ideologiju, distribucijske prakse, sadržaj i ambicije „pravolinijskih“ književnih časopisa Ubiq je otvorio nova vrata žanrovskoj književnosti, vrata koja su u Hrvatskoj gotovo uvijek bila zatvorena. Dalje>>
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
