Međuzemlje na hrvatski način

Moram priznati da sam se suzdržavala od pisanja o dokumentarnom serijalu ‘Hrvatski kraljevi’. Sklisko je to područje: ako slučajno iz hvale sklizneš u kritiku nečega što izgleda tako moćno, dovodiš se u opasnost da budeš proglašen zavidnikom, ignorantom, a ako se u obzir uzme i tema serijala, nije isključena ni pokoja etiketa državnog neprijatelja, nehrvata, jalnuškog diletanta i slično.

Jelena Svilar (Foto: Nino Šolić)

A “Kraljevi” zaista izgledaju impozantno, posebno ako se isključi ton pa se usredotoči samo na vizualni segment. Slučajnom neupućenom šaratelju po programima komotno bi moglo pasti na pamet da je upao u hrvatsku inačicu “Gospodara prstenova”; lokacije, kostimi, scenografija i način snimanja odaju dojam kao da se radi o skupom povijesnom igranom filmu, a ne o scenama kojima se pokušavaju rekonstruirati ključni povijesni događaji ranoga srednjeg vijeka i koji su tu tek kao popratna slika edukativnom tekstu kojim se pokušava obuhvatiti gotovo četiri stoljeća rane povijesti Hrvata, od njihovog doseljenja na ovo područje u 7. stoljeću, do kraja vladavine dinastije Trpimirovića.

Doduše, postoje i kadrovi u kojima su očito korišteni pogrešni objektivi i snimani preširoki planovi koji odaju da se radi o konstruiranom setu, pa se iz toga da naslutiti da režiju ne potpisuje profesionalni redatelj, ali autor serijala Domagoj Burić napravio je dobar scenaristički posao, vodeći priču tečno s ponekom digresijom koja nam zorno pokazuje etnološku komponentu života Hrvata u ranom Srednjem vijeku. Osim toga, stručni sugovornici odabrani da govore o ovom povijesnom periodu redom su priznati znanstvenici koji ne teže revizionizmu ili uljepšavanju povijesnih ličnosti i događaja, za što se autoru mora odati prizanje. Jer, ovo bi doista bila sasvim drugačija dokumentarna serija da u njoj ne sudjeluju  znanstvenici sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, profesor povijesti Neven Budak i poznati medievalist Miljenko Jurković, te profesori sa Oxforda, Cambridgea i Sorbonne.

'Hrvatski kraljevi' (HRT)

Serijal je sniman u HD tehnologiji koja se koristi u snimanju reklama i najskuplji je projekt HRT otkako je samostalnosti. Naime, iako autor ne želi govoriti o koštanju projekta čije je samo snimanje trajalo godinu i pol dana, po kuloarima kruže priče da je u pitanju oko 20 milijuna kuna direktnih troškova. Što znači valjda da postoje i indirektni o kojima se šuti i čiji je iznos obavijen velom poslovne tajne, što bi vjerojatno bilo normalno da se ne radi o javnoj televiziji koja se najveći dijelom financira novcem iz obavezne pretplate građana. Dalje>>

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 kune.

Hvala vam.

1.00 HRK 5.00 HRK 10.00 HRK 20.00 HRK 50.00 HRK 100.00 HRK 200.00 HRK


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Koluma - Peglanje ekrana

Apeli, apeli…

Danas je, pak, na internetu izašao i trominutni video-apel u kojemu 57
Idi na Vrh
X