SOPA, PIPA, MegaUpload i Anonymous – kako je počeo I svjetski internetski rat

Najveći internetski sukob u povijesti je započeo. Od 18. siječnja više ništa neće biti isto.

Epilog:

Kao odgovor na gašenje MegaUploada u DDoS* napad su krenuli „Anonimci“ (Anonymous) i redom srušili stranice RIAA-e, Universala, Department of Justicea, MPPA-a (Motion Picture Association of America), BMI-a, US Copyright Office, EMI-ja, zatim stranicu francuske agenciju za zaštitu autorskih prava HADOPI.fr (koja još uvijek nije aktivna u trenutku pisanja ovog teksta) i zaključno službenu stranicu američkog FBI-ja.

Ruski portal RT izvijestio je da je riječ o najvećem organiziranom internetskom napadu u povijesti, odnosno 5.600 hakera tj. haktivista je istovremeno aktiviralo DDoS napade. Operativac Anonimaca Barrett Brown je za isti portal izjavio kako je riječ o odmazdi za gašenje MegaUploada koji je dnevno imao preko 50 milijuna korisnika, a također je dodao kako se pripremaju nove akcije u kojima će se na udaru naći i američki političari koji podržavaju SOPA-u čime će se „zauvijek obuzdati kongresmene njihovim tajnim dosjeima po tom pitanju“.

Kakav god ishod bio, činjenica je da je online rat započeo i da su kreatori SOPA-e i PIPA-e svojim akcijama uspjeli u jednom danu konsolidirali redove konfrontirane masivne i anonimne strane (što baš i nije neki uspjeh…), koja je pokazala izvrsnu učinkovitost u združenom napadu dokazujući onu staru poslovicu kako nitko nije svemoćan i nitko nije nemoćan.

Druga strana medalje je koliko će tek započeti sukob koštati i tko će ga platiti. Umjetnici iz svojih tantijema ili konzumenti njihovog rada?

*DDoS je engleska skraćenica za Distributed Denial-of-service attack, i označava sprječavanje pristupa računalom sustavu korištenjem mnogobrojnih raspršenih resursa koji se većinom nalaze na internetu. Uobičajeni način na koji se sprječava pristup računalnom sustavu ili sustavima je kroz preopterećivanje računalne mreže slanjem mnogostrukih zahtjeva prema poslužitelju, tako da se zaustavi legitimni promet prema tim poslužiteljima. Mete DDoS napada većinom su visokoprofilni web poslužitelji, banke, tvrtke koje obrađuju informacije sa kreditnim karticama, te korijenski (root) DNS poslužitelji. Cilj DDoS napada je razbiti sigurnosne sustave koji brane poslužitelje tako da se mogu dokopati vrijednih informacija koje poslužitelji pohranjuju. DDoS metode napada također se koriste u kibernetičkom ratovanju za onesposobljavanje internetskog sustava neke države (Wikipedia).

Saznajte više: Ravno Do Dna nestaje na jedan dan

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.

Hvala vam.

1.00 € 5.00 € 10.00 € 20.00 € 50.00 € 100.00 € 200.00 €


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Tema

Idi na Vrh
X