Radikalnom redatelju filmova ‘Do posljednjeg daha’ i ‘Alphaville’ bila je 91 godina.
Jean-Luc Godard, francusko-švicarski redatelj koji je bio ključna figura u Nouvelle Vagueu, filmskom pokretu koji je revolucionirao kinematografiju kasnih 1950-ih i 60-ih, preminuo je u 91. godini, izvijestio je francuski list Liberation.
Najpoznatiji po svom ikonoklastičkom, naizgled improviziranom stilu snimanja, kao i nepokolebljivom radikalizmu, Godard je ostavio trag nizom politiziranih filmova u 1960-ima, prije nego što je posljednjih godina doživio oživljavanje karijere filmovima kao što su “Film Socialisme” i “Zbogom jeziku”.
Rođen u Parizu 1930., a nakon što je upoznao kritičara Andréa Basina i buduće kolege redatelje Françoisa Truffauta, Claudea Chabrola i Jacquesa Rivettea, Godard je počeo pisati za nove filmske časopise. Godard je od samog početka branio tradicionalno holivudsko snimanje filmova i promovirajući osobe poput Howarda Hawksa i Otta Premingera umjesto modernijih autora. Godard je imao i poštovanje prema Humphreyju Bogartu, nešto što će doći do izražaja u njegovom prvom igranom filmu, “Do posljednjeg daha” (À bout de souffle) koji je objavio 1960. godine.
Godard je u filmsko stvaralaštvo ušao nizom kratkih filmova prije nego što je napuštenu Truffautova ideju o sitnom kriminalcu i njegovoj djevojci odlučio pretvoriti u dugometražni film, te je zatražio dopuštenje za njezino korištenje. Sniman na pariškim ulicama 1959. godine, uz zanemarivu upotrebu umjetne rasvjete i scenarij pisan dan za danom, “Do posljednjeg daha” se nakon objavljivanja pretvorio u istinski kulturni fenomen, učinivši Jeana Paula Belmonda zvijezdom i nagradivši Godarda kao najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Berlinu.
Godard je 1960-ih u brzini napravio niz ključnih filmova. Njegov sljedeći film, “Le Petit Soldat”, bio je zabranjen do 1963., a tijekom snimanja Godard je upoznao svoju buduću suprugu, Annu Karinu, te skovao svoj najpoznatiji aforizam, “Kino je istina u 24 sličice u sekundi.” Ostali istaknuti naslovi uključivali su ekstravagantni epski film o stvaranju filma “Contempt” s Michelom Piccolijem, Brigitte Bardot, Jackom Palanceom i Fritzom Langom; i “Alphaville”, bizaran hibrid filma noir i znanstvene fantastike.
U sedamdesetima su Godardovi oštri politički i intelektualni stavovi počeli su gubiti svoj trag, a njegov je rad potpuno izgubio utjecaj u 1980-ima. Njegov dugometražni film “U slavu ljubavi” iz 2001. označio je povratak i odabran je za filmski festival u Cannesu, dok je “Film Socialisme” iz 2010. prethodio dodjeli počasnog Oscara iste godine (navodje glasio: „Za strast. Za sukob. Za novu vrstu kina”). Godard ga nije osobno preuzeo. Njegov film “Zbogom jeziku” iz 2014. osvojio je nagradu žirija u Cannesu, a “Image Book”, koji je odabran za filmski festival u Cannesu 2018., dobio je jednokratnu “posebnu Zlatnu palmu”.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
