Drugo izdanje 24-satnog crtanja stripa, odnosno svojevrsni crtačko-scenaristički maraton teška je disciplina puna mukotrpnog rada, ali domaći entuzijasti su i ove godine hrabro prionuli poslu. Naša misija je bila da to ne propustimo…
Kad sam lani, baš nekako u ovo vrijeme, za Plan B radio priču o situaciji na hrvatskoj strip sceni, možda najupečatljiviju dijagnozu trenutnog stanja mi je postavio Nebojša Radić, glavni urednik izdavačke kuće Bookglobe. Prema Radiću je domaće strip tržište jednom nogom u grobu, a drugom na kori od banane. Karikirano jest, ali nije ni daleko od istine. I dok je strip na ovim prostorima nekada, u sedamdesetima i osamdesetima, proživljavao svoje zlatne dane i bio poveznica, gotovo pa vezivno tkivo, generacija i generacija te bio medij koji je svojim čitateljima u velikoj mjeri usmjeravao i sam životni put, danas su se stvari totalno promijenile.
Naravno, jasno je da se vremena mijenjaju, skupa sa njima i prioriteti mladih, a progres je neizbježan. No, ostaje činjenica da je danas strip kod nas na konopcima, bilo da govorimo o autorstvu, čitateljstvu ili, nešto manje, o izdavaštvu, gdje nekolicina entuzijasta poput Radića ili Marka Šunjića, glavnog urednika Fibre, kao svojevrsni Don Quijotei jurišaju na vjetrenjače i daju sve od sebe da hrvatskoj publici ponude sve što je vrijedno iz svijeta devete umjetnosti. Čitatelja je sve manje, a nadareni domaći autori, i scenaristi i crtači, da bi preživjeli odlaze van i rade za strane izdavačke kuće. Stara i nekoć vjerna publika odrasta, ima druge prioritete, prilagođava se promijenjenim društvenim vrijednostima i trendovima, a mlađa publika ima neke sasvim druge vrijednosne kriterije i privlače je neki sasvim drugi oblici zabave.
Strip je gotovo iščezao s kioska i povukao se u geta strip-knjižara kojih je kod nas jako malo. Naklade vrtoglavo opadaju, a samim tim i cijena albuma vrtoglavo raste, što je danas strahovit udar po džepu potencijalnog strip-čitatelja. Tim domino efektom, strip je iz sveska koji je bio pristupačan svakom evoluirao u skupi hobi koji sebi mogu priuštiti samo rijetki. U redu, jasno je da se ne možemo uspoređivati s ogromnim strip tržištima poput, primjerice, francusko-belgijskog, gdje postoje stotine velebnih strip-knjižara i gdje se pojedini strip albumi prodaju u stotinama tisuća primjeraka, ili pak američkog, gdje je primjerice “Maus“ Arta Spiegelmana (jedini strip dobitnik Pulitzera) uvršten u syllabuse različitih kolegija na fakultetima, ali svejedno, takva banalizacija stripa kod nas peče, boli, razočarava. Rekonzervatizacija javnog ukusa i oseka kulturne politike stvorili su posljednjih godina prostor koji su popunili kulturni mediokriteti čijim okoštalim glavurdama očito nije jasno da se među nekim šarenim koricama često krije veće blago nego u mnoštvu smeća domaće i svjetske književne produkcije.
Dakle, evidentno je da održavanje stripa na životu u Hrvata počiva na plećima nekolicine entuzijasta i zaljubljenika u strip među kojima je nužno izdvojiti Darka Macana, stripaša, crtača, scenarista, izdavača, blogera, dobrog duha stripa u nas, čovjeka koji na koncu lani pokrenuo kod nas prvo 24-satno crtanje stripa, čije je drugo izdanje 22. i 23. listopada održano paralelno u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Herceg Novom. Sama ideja 24-satnog crtanja stripa potekla je od Scotta McClouda, poznatog američkog stripaša i strip teoretičara. Ideja tog stripaškog maratona je da se prijavljenim stripašima da zadatak napraviti strip od 24 table u isto toliko sati, na temu koju saznaju na početku. Nerijetko se postavljaju i scenaristički uvjeti da bi se situacija dodatno zakomplicirala, a sam posao prijavljenima bio još otežan. Najpoznatije svjetsko 24-satno crtanje se odvija na jednom od najvećih festivala stripa u francuskom Angoulemu, s tim da je razlika između toga maratona i ovog kod nas ta što u Angoulemu sudjeluju ljudi iz cijelog svijeta, a čitava stvar se odvija on-line, od objave samih tema do uploadanja table – ljudi sjede u vlastitim kućama i crtaju, skeniraju, uploadaju. No, to je svijet za sebe. Dalje>>
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
