Iron Maiden praćenjem glazbenog piratstva do novih obožavatelja i zarade

Internetsko piratstvo oštećuje glazbenike za njihove teško zarađene tantijeme i uzrok je bankrotima diskografa? Pa i ne baš. Promjena tog starog stava prema piratstvu i sagledavanje šire slike donosi zaradu. Samo ne odvjetnicima, već glazbenicima. Primjer Iron Maidena ide tome u prilog.

Iron Maiden (Foto: Roberto Pavić)

Dok po svijetu dućani nosača zvuka zatvaraju svoja vrata najpopularniji britanski heavy metal bend okrenuo se analitici kako bi isplanirao sljedeći korak svog djelovanja. Koristeći se Musicmetricom, britanskim sustavom za praćenje skidanja glazbenih datoteka preko BitTorrenta, Iron Maiden pratio je svoju popularnost po teritorijama. Veliki broj skinutih albuma i cjelokupne diskografije benda zabilježen je u Južnoj Americi.

Umjesto da bend na noge diže vojsku odvjetnika kako bi proganjali pirate i svoje obožavatelje, oni su im odlučili doći u goste. Iron Maiden je tako ucrtao Južnu Ameriku u svoju kartu turneja i postigao odlične rezultate, posebice u Brazilu. Na samo jednom jedinom koncertu održanom nedavno u Sao Paulu bend je utržio 2,5 milijuna dolara. Te turneje čiju rutu određuje masovnost skidanja albuma i pjesama Iron Maidena donijele su sa sobom i efekt okrupnjavanja baze obožavatelja. Iron Maiden je na svojim društvenim mrežama samo između 2012. i 2013. okupio preko pet milijuna novih sljedbenika.

Nije li to pravi odnos grupe prema obožavateljima?

To je samo još jedan od dokaza kako piratstvo nije samo puka pljačka (kako ga se do sada etiketiralo), već nešto što itekako koristi kreatorima glazbe, naravno ako su dovoljno inteligentni da iskoriste situaciju. Iron Maiden nisu usamljeni slučaj, već samo najzvučnije ime u toj novoj strategiji praćenja tokova piratiziranih datoteka. Netflix također koristi sličnu strategiju kad se donosi odluka o tome koje koncerte organizirati na mjestima gdje su najveće baze obožavatelja.

O tome da piratstvo ne ubija sadržaj već je bilo riječi na ovom portalu prikazano kroz primjer studije koju je naručila Europska komisija, no sa još jednom dubinskom analizom koju su napravili stručnjaci s London School of Economics došlo se do istih rezultata, tj. da piratstvo ide u korist glazbenicima.

Naravno prodaja fizičkih nosača zvuka je po toj studiji osuđena na propast, no mnogi će se složiti da sama odabrala taj put još kad je pohlepnom odlukom duplo skuplji CD zamijenio vinil u drugoj polovici 80-ih godina prošlog stoljeća, a trebao je biti mnogostruko jeftiniji. No slika makropokazatelja na kojoj su radili londonski akademici se pokazuje daleko boljom nego se činilo do sada. Dok je pad zarade prodaje od fizičkih nosača gotovo nezaustavljiv, svi drugi parametri rastu gledano od 2000. godine do danas.

Grafikon trendova u glazbenoj industriji mjereno u milijunima dolara (Studija London School of Economy)

Zarada od koncerta tako ima najveći rast. Glazbena zarada ostvarena preko interneta i mobitela imala je najveći skok između 2004. i 2008. da bi do danas nastavila pravocrtno rasti. Glazbeni publishing od 1998. nije bio u padu niti jednog trenutka, već također u pravocrtnom rastu. U totalu pak gledano, glazbeno tržište je bilo u recesiji od 2004. do 2010. otkada bilježi rast.

Stručnjaci s London School of Economics to objašnjavaju na sledeći način: „ Suprotno kako tvrdi industrija, glazbena industrija nije u cjelokupnom padu, već neki njeni segmenti. Više ima zdravih segmenata koji čvrsto stoje na zemlji i donose zdrave profite. Prihodi od digitalnih prodaja, pretplatničkih srvisa, streaminga i koncerata kompenziraju pad prodaje glavnog fizičkog nosača zvuka tj. CD-a. Također unatoč tvrdnjama američkog filmskog udruženja MPAA (Motion Picture Association of America) da piratstvo devastira filmsku industriju, Hollywood niže rekordne zarade iz godine u godinu na box officeu. Najveći skok bio je 2012 od šest posto spram 2011. kad je utrženo 35 milijardi dolara. Glazbena industrija možda stagnira, no drastični pad zarade u diskografskom segmentu nije mjerilo za cijelu industriju.“

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 kune.

Hvala vam.

1.00 HRK - 0.13 € 5.00 HRK - 0.66 € 10.00 HRK - 1.33 € 20.00 HRK - 2.65 € 50.00 HRK - 6.64 € 100.00 HRK - 13.32 € 200.00 HRK - 26.54 €


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Tema

Idi na Vrh
X