S. Thunberg, B. Ernman i M. Ernman ‘Greta Thunberg – Naša kuća u plamenu’ – kad kuća gori…

Nećete sjesti i čitati savjete o tome što učiniti, nećete se niti smrznuti od straha.

Svante Thunberg, Beata Ernman i Malena Ernman – Naša kuća u plamenu

Bilo je to još prošlo desetljeće kada sam bila dio modne industrije. Na kraju te priče bilo mi je jedino bitno imati adresu u Parizu a poslovi su dolazili iz cijele Europe. Letjeti više puta tjedno znači gledati silne avione kako se iz minute u minutu dižu s piste uz enormnu buku i enormnu količinu snage spaljene nafte. Kako to popularno zovem pukla sam tada od ljudi odnosno od zaštitnog mehanizma i terorizma koji se već tada počeo provoditi nad putnicima s pretresima stvari, izuvanjem, dugim cijevima na prsima policije u aerodromskim hodnicima od kojih me prolazila jeza bez obzira jesu li sva ta službena lica bila ljubazna i nasmješena ili ne.

Treba te biti sram što na udaljenosti manjoj od šest kilometara, a u zoni javnog prijevoza sjedaš sam/a u auto i pališ motor.
Treba te biti sram što pristaješ raditi u naftnoj industriji ili koksari ili na iskopavanju ugljena. Treba te biti sram što do trgovine u kvartu ideš autom.
Treba te biti sram što nemaš pojma o prirodi koja te okružuje.
Treba te biti sram što si dio modne industrije.
I na kraju krajeva, treba te biti sram kolonijalnog nasljeđa ili mentaliteta koji je de facto i de jure izum upravo te, naše “napaćene” Europe.

Ukratko, to je poruka koju kroz glas majke Grete Thunberg, Malene Ernman pronosi knjiga „Naša kuća u plamenu“. Kroz osobnu priču jedne četveročlane obitelji, kroz niz osobnih doživljaja i impresija proživljenog ispričana je priča s kojom se svaka osoba ovog planeta na neki način može poistovjetiti, samo ako s malo angažirane koncentracije uspije pročitati od pola do tri kartice teksta. Svega 1000 do 5000 znakova je potrebno svakom poglavlju knjige da na ovaj ili onaj način privede misao trenutku kada shvaćaš zbog čega je pomodni način života pakleni stroj iz kojeg će se planet Zemlja (po jezičnoj modi taj naš zajednički treći kamenčić od sunca je muškog roda ali nosi žensko ime) izvući bez problema. Međutim, ljepota biosfere je zakoračila u veliki problem koji možda i nije iznad našeg kapaciteta da ga razumijemo, ali definitivno iznad kapaciteta odluke s njim se suočiti. Nekoliko desetaka poglavlja već su mnogi pročitali u obliku Facebook postova na zidu Gretine mame i Grete same. Ova knjiga je tek dobar uvod u ono što Greta govori i što se kroz medije uspije čuti. Nije teško pronaći Gretine misli, puno je teže htjeti ih pronaći.

Poglavlja su u knjizi preimenovana u Prizore. Prizor 45. pod naslovom „Optimisti“ govori sljedeće:

“U ljeto 2017. godine objavljen je u časopisu Nature članak u kojem šest vodećih znanstvenika i dnositelja odluka u ekološkim pitanjima upozoravaju da čovječanstvo ima tri godine da ozbilno počne smanjivati emisije štetnih plinova. Ne uspijemo li to učiniti na vrijeme postoji golema opasnost da nećemo uspjeti zadovoljiti cilj od dva Celzijeva stupnja prema Pariškom sporazumu i tako ćemo pokrenuto jedan negativni lanac klimatskih katastrofa izvan bilo kakve kontrole.

Osim ako svijet nije spreman 2025. godine zatvoriti gotovo sve tvornice i pustiti sve automobile i zrakoplove da stoje u garažama i polako hvataju hrđu, dok mi jedemo ono što je preostalo u smočnici. A osobe koje su napisale taj tekst još se ni ne ubrajaju u alarmiste.
„Ovo su optimisti“, pisao je Washington Post.

„Otad je prošla godina dana i gotovo se nigdje ne naziru znakovi tih revolucionarnih promjena koje su nam potrebne, kao ni preokret koji tako očajnički trebamo. Švedska je zemlja pionira, često se može čuti. Međutim istina je da nikakvih pionira još uvijek nema. Barem ne u našem dijelu svijeta. Jer naša borba za okoliš ne polazi od toga da je klimu potrebno spasiti; mi se borimo za nastavak života kakav poznajemo.”

Originalni članak o kojem govori je na linku.

„Naša kuća u plamenu poziv je na savjest svakog pojednica, a posebno onih koji vladaju kapitalom i koji bespoštedno zagađuje zrak i vodu – nešto što je zapravno primarna potreba opstanka, a ne više ili manje osporivo ljudsko pravo.”

Ponekad šiznut glas popularne švedske operne dive uistinu progovara o važnim nepravdama kojima je opterećeno globalno društvo. Jedan od njih je i pogibeljna svakodnevnica u zemlji obilja, a koja je bila okidač inspiracije da djevojčica s dijagnozom aspergerovog sindroma sjedne pred Švedski parlament ne jednom već tridesetak puta za redom i kroz društvene mreže pokrene globalni školski štrajk za klimu.

Greta je morala nekako ući u fokus javnosti i dobro je što se to dogodilo jer brojni iznimno važni aktivisti koji se opiru nepravdi nisu imali tu slobodu, kao na primjer bolivijski aktivist Oskar Olivera Foronda.

Je li njena poruka potaknula mnoge naočigled nevezane stvari? Iz perspektive našeg školsokog štrajka voljela bih da je tako. Vodeći se maksimom da je cijeli svijet pozornica, a sve na pozornici neka vrsta proizvoda onda mi se čini da većini više odgovara Gretinu sliku u žutoj kabanici na naslovnici knjige tretirati kao još jedan Švedski izvozni modni prozivod od kojeg svakom preperu na svijetu zatitra potrošački instinkt.

Pitate li se gdje je Greta danas? Pa na turneji po zemlji koja je izmislila opasnost od Armagedona, nuklearne prijetnje i postnuklearne zime. Najzanimljivije aktivnosti jednog drugog aktivističkog spektra pružaju poveznice na priču kako je Greta, ustvari, vremenski putnik.

Ljudima je stvarno potrebno vjerovati u nešto, pa zašto to ne bi bio omjer radnog i neradnog tjedna u odnosu 4 : 3. Taj treći dan vikenda nam je nasušno potreban kako bi smo mogli raditi na sebi i na svom neposrednom okolišu. Greta je konstantno u akciji na štrajkovima protiv nepravde, a sada se možete pitatati: „A gdje sam ja?“.

„Naša kuća u plamenu“ je vrijedno štivo iz, u nas, dosta zanemarene discipline govorništva, a koje mogu čitati i razumjeti i djeca. Plamen koji na svojim stranicama nosi, u orignialu naslovljena „Scener ur hjartat“ u manje od godinu dana od originalnog prvog izdanja profesionalno i bez greške priuštila nam je pročitati ju na materinjem jeziku izdavačka kuća Egmont.

(Egmont, 312 str., 2019.)

Zadnje od Recenzija

Idi na Vrh
X