Medijski reketi i moderne tehnologije – stare strasti, nove metode

Ako je influencerica smatrala da je u komunikaciji vodstvo restorana postupalo protivno važećim zakonima RH, za to postoji institucija kojoj treba prijaviti problem. Objavljivanje korespondencije bez pristanka druge strane je znak nepristojnosti, a ako je u cilju sramoćenja ili nanošenja štete – onda u ‘mom selu’ kažu da je to medijski reket.

Večera (Foto: Wikipedia)

Mnogima je teško čak i zamisliti da će se njihovo dijete morati školovati, a onda baviti poslom koji danas ne postoji. U Hrvatskoj osnovna i srednja škola zajedno traju 12 godina. U svijetu koji se sve brže okreće, prije 12 godina pojam influencer je mogao značiti samo nesretnika koji sa sobom nosi neke viruse i neumorno ih iskašljava. Danas je influencer bitna karika u području marketinga, netko tko poznaje ciljne skupine za određeni proizvod i tko putem raznih aplikacija ili komunikacijskih platformi zna staviti bubu u uho da dotična skupina odabere baš taj proizvod. Dobri influenceri dobro zarađuju jer za uloženi novac svom investitoru/klijentu višestruko vrate.

Influenceri su postojali uvijek, samo se danas tako (preciznije) zovu. Svaki medij je na neki način (bio) influencer, na ovaj ili onaj način promovira(o) određeni proizvod. Portal za koji pišem nije iznimka i on je (na neki način) influencer, a i brojni glazbenici bi bez problema mogli dobiti etiketu influencera, recimo Janis Joplin s pjesmom “Mercedes Benz” ili pak Beach Boysi s pjesmom “Little Honda” (zbog čega su je na jednoj televiziji morali preimenovati u “Little Cycle”). U industriji zabave se okreću veliki novci, a poseban dotok novaca daju sponzori koji određene umjetnike žele vezati za svoj brend, a katkad sami umjetnici pokrenu neki (najčešće modni) brend, nakon čega koriste svoju popularnost da ga promoviraju.

U Hrvatskoj se u zadnjih par dana digla kuka i motika oko influencera. Gnjevne ljude koje influenceri žuljaju je predvodio Dalibor Matanić, proslavljeni režiser, koji je, režirajući razne reklame i sam iskusio blagodati povezivanja umjetnosti i sponzorstva. Mataniću je sada već davne 2011. Renault Nissan Hrvatska poklonio Renault Megane Coupe, čime je Matanić dobio priznanje jednog brenda koji želi da se veže za njegovo ime.

Da se vratimo u 2020., generacije mladih ljudi koriste nove tehnologije i ne samo da imaju svoje komunikacijske kanale za reklamiranje i oglašavanje potencijalno interesantnih proizvoda, već i neke svoje ljude kojima vjeruju na riječ da je to što su isprobali baš stvoreno za njih. To možda više nije Dalibor Matanić, već netko tko je svojim uratcima na internetu uspio (ili uspjela) privući dovoljan broj sljedbenika koji pažljivo prate svoje “uzore”, odnosno, influencere. U svijetu gdje se traži svoj financijski kolač od oglašavanja, Matanić i influenceri su zapravo konkurencija. Korištenjem novih tehnologija influenceri pokušavaju, a katkad i uspijevaju privući više kupaca od standardnih, formalnih reklama koje (je) Matanić režira(o), kao što su onomad punkeri sa svoja dva do dva i pol akorda u svojim pjesmama rekli više nego progresivni rokeri koji su završili glazbene škole i imali bolji “sound”.

Do sad ste shvatili, influenceri imaju ogromnu moć, no ta moć nije stalna i trajna, može se izgubiti. Također, s obzirom da su influenceri također mediji koji se malo drugačije, za njih bi trebala vrijediti ista pravila kao i za medije “starog doba”. Ono što je razjarilo Matanića je situacija gdje je gospođ(ic)a influencerica Doris Stanković javno objavila svoju privatnu komunikaciju s vodstvom jednog istarskog restorana.

Influencer Stanković demonstrirala je svoju tendenciju da ne prihvati „ne“ kao odgovor. Tu leži prvi dio problema medijske halabuke oko “influencanja”. Drugi dio je javno objavljivanje privatne diskusije koja, budimo realni, ima oštre tonove, ali ništa više nego bilo koja druga diskusija u hrvatskom društvu, pogotovo u poslovnom svijetu koji nikad nije patio od viška političke korektnosti i ljubaznosti. Objavljivanje privatne komunikacije učinjeno je s ciljem da se restoran osramoti, da mu se naruši reputacija zloupotrebljavajući svoju medijsku moć, i u konačnici, možda je to trebala biti i poruka drugim restoranima ili tvrtkama kojima se influencerica obrati – da vide što će biti ako kažu „ne“. To je najveći problem, koji je, bojim se, malo komentatora ovog događaja uočilo.

Ako je influencerica smatrala da je u komunikaciji vodstvo restorana postupalo protivno važećim zakonima RH, za to postoji institucija kojoj treba prijaviti problem. Objavljivanje korespondencije bez pristanka druge strane je znak nepristojnosti, a ako je u cilju sramoćenja ili nanošenja štete – onda u „mom selu“ kažu da je to medijski reket.

Ni medijski reket nije suštinski ništa novo na “sceni”, no za dobrobit sviju nas je da se razna reketarenja, pa tako i medijska, stave na svoje mjesto – van granica dobrog društva i van zakona. Gospođ(ic)u Doris Stanković i njene koleg(ic)e influencer(ic)e nije trebalo “prekomjerno granatirati”, ali su “anti-influenceri” trebali imati više takta i konstruktivno obrazložiti problem.

Zadnje od Komentar

Idi na Vrh
X