Van Hamme & Rosinski ‘Western’ – Grčka tragedija na Divljem zapadu

U ‘Westernu’ Van Hammea i Rosinskog nema puno elemenata špagetizacije. Premda struktura grčke tragedije priču čini pomalo opernom, likovi i ugođaj ostaju ukorijenjeni u realnim okvirima, te su najbliži sjetnim kasnijim američkim vesternima Clinta Eastwooda.

Hamme & Rosinski ‘Western’

Vestern je „najameričkiji žanr“, no u stripu su primat u tom žanru davno preuzeli Evropljani. U američkom stripu vestern je bio popularan 50ih godina prošlog stoljeća prije nego su superjunaci potpuno zavladali, no, za razliku od recimo starijih američkih detektivskih i pustolovnih stripova, rijetko koji naslov iz tog doba je uspio ostati prisutan u svijesti stripofila do današnjih dana. No zato preko bare, na našem kontinentu, vestern se održao kroz generacije i generacije u stripovima talijanske i franko-belgijske produkcije kao jedan od najpopularnijih stripovskih žanrova. Pored dugovječnih serijala poput “Texa” (koji neprekinuto izlazi već 72 godine), “Kena Parkera”, “Blueberryja” ili “Lucky Lukea”, u žanru vesterna su se u obliku izoliranih zaokruženih priča okušali svi evropski autori od legendarnog Huga Pratta do modernom prvaka evropskog stripa Lewisa Trondheima. I naš proslavljeni duo Macan i Kordej je nedavno pokrenuo vrlo dobro primljeni serijal “Maršal Bass” za francuskog izdavača (kod nas ga je objavila Fibra).

Kad smo kod proslavljenih evropskih stripovskih dvojaca, jedan od najproslavljenih svakako su Jean Van Hamme i Grzegorz Rosinski. Danas osamdesetjednogodišnji Van Hamme jedan je od najcjenjenijih belgijskih strip scenarista svih vremena, čije glavne uspješnice kao što su “Largo Winch”, “XIII” ili “Gospodari ječma” su ekranizirane u filmove i mini-serije. Djelo s kojim se proslavio i po kojem je ostao najpoznatiji je vikinška fantastična saga “Thorgal”, koju je kreirao sa dvije godine mlađim poljskim crtačem Rosinskim. Zajedno su objavili i stripove “Velika Šninkelova moć”, te “Western”.

Hamme & Rosinski ‘Western’

“Western” je strip iz 2001. koji je na regionalnom tržištu prvi prije nekoliko godina objavio beogradski Darkwood, a ovih dana izašao je i u hrvatskom izdanju Fibre (ostali gore nabrojani stripovi spomenutog dvojca su također kod nas nedavno objavljeni od strane izdavačkih kuća Bookglobe, Strip-agent, Libellus i Fibra). Riječ je o tzv. one-take, odnosno kako se kod nas kolokvijalno kaže, „jednopuc“ stripu, što hoće reći da se kompletna priča nalazi unutar jednog albuma od šezdesetak strana.

U rukama majstora fabule kakav je Van Hamme takav ograničeni format nije nikakav hendikep, te on uspijeva razviti priču za čiju dubinu i širinu bi mnogima trebalo nekoliko puta više prostora. Ne bih puno otkrivao o detaljima same radnje da ne pokvarim doživljaj onima koji će strip tek čitati, pa ću samo citirati uvodni zaplet: 1858. godine u Wyomingu Siouxi Lakote otimaju malenog Eddiea Van Deera, četverogodišnjaka, nakon što su masakrirali cijelu njegovu obitelj pionira. Njegov stric Ambrosius, koji je postao jedan od najvećih uzgajivača stoke na Zapadu, obećao je nagradu od 1000 dolara u srebrnjacima onome tko pronađe dijete. Deset godina poslije mladi pustolov Jess Chisum pomišlja da bi se mogao domoći tog novca.

Hamme & Rosinski ‘Western’

U uvodu dok žonglira sa općim mjestima vesterna žanra, Van Hamme postavlja intrigantni zaplet u kojem su i obrati koje možemo naslutiti tek blef prekaljenog pokeraša. Slijedi priča u maniri klasičnih grčkih tragedija, u kojoj se životima junaka okrutno poigrava cinična sudbina. Van Hamme uzima taman toliko prostora za karakterizaciju glavnih likova koliko mu format dozvoljava, a da se to ne doima ishitreno, tako da nas uspijeva emocionalno povezati s njima. Veliku pomoć u tome ima u Rosinskom koji u sudbonosnim šutljivim kadrovima crtežom prenosi ono neizrečeno.

Naročito impresivne su duplerice koje se pojavljuju svakih desetak strana kao oznaka kraja poglavlja. Ti prekrasni crteži na dvije strane su pravi tour de force Grzegorza Rosinskog, slikarski prikazi scenografije vesterna koji svojom kvalitetom uvelike nadilaze klasične stripovske okvire.

Hamme & Rosinski ‘Western’

Na spomen evropskog vesterna mnogima prvo na pamet padaju špageti vestern filmovi Sergia Leonea i ostalih talijanskih redatelja koji su nasuprot podjeli na crne i bijele šešire u klasičnim američkim vesternima, u žanr uveli cinične ambivalentne anti-junake, ekstravagantno nasilje, te revizionistički pogled na Divlji zapad i nastanak suvremenog američkog društva, što je u mnogome bio odraz sociološko-političkog sentimenta u Europi krajem šezdesetih. Taj sentiment se začudo nije u većoj mjeri prelio u strip. Evropski vestern stripovi ostali su bliži klasičnim američkim vesternima u kojima dominiraju jake moralne figure poput Texa i Blueberryja.

U “Westernu” Van Hammea i Rosinskog također nema puno elemenata špagetizacije. Premda spomenuta struktura grčke tragedije priču čini pomalo opernom, likovi i ugođaj ostaju ukorijenjeni u realnim okvirima, te su najbliži sjetnim kasnijim američkim vesternima Clinta Eastwooda. Boje i kadrovi koje koristi Rosinski, te suzdržanost likova i akcije doprinose klasicističkom ugođaju. Ipak, neki elementi radnje, poput nepovjerljivosti prema zakonu simbolizirane u glavnom negativcu, se mogu prepoznati kao tipično evropski.

Kraj stripa je nagao i šokantan. Može se reći da takvim krajem strip ostaje vjeran klasičnoj tragediji. Western Van Hammea i Rosinskog je mali stripovski vestern klasik.

(Fibra, 2020.)

Zadnje od Recenzija

Idi na Vrh
X