Književnost - stranica 14

Osnovni problem Slovenije Ihan pronalazi u nepristajanju na suočavanje sa stvarnošću, odnosno već s uperenim prstom, u seoskom mentalitetu koji nije navikao stvarati nove vrijednosti ili ih nadograđivati, već ih prodavati ostavljajući u proračunu samo minimum neophodan za golo preživljavanje. Zvuči li vam poznato?

Hudolin je radikalno iskoristio sve dimenzije koje papir može podnijeti, a izostanak estetike u pismu takav je zbog označitelja opisana kroz naličje estetskog, u vidu nasilja. Malih je poduzetnika i vlasnika koji svoj interes stavljaju ispred svih drugih, a prvenstveno radne snage, portretirao kao univerzalni arhetip, iako ne zaboravimo da je rad bez isplate plaće strogo lokalni princip i to u svjetskim okvirima.

Ne znam je li Maer prvi koji je potpuno izokrenuo priču ili ne, ali taj ‘kopernikanski obrat’ u kojem booklet CD-a povećanjem formata postaje primarna stvar u rukama konzumenta, a CD sekundarna je uistinu zanimljiva.

U 29-om od ukupno 31 romana kojeg je napisao uoči najave povlačenja iz aktivnog pisanja, romanu ‘Ogorčenost’, američki književnik Philip Roth, pod nos će nam metnuti antijunaka u unakrsnoj vatri između žudnje za sazrijevanjem, s jedne, te viška emancipacije, s druge strane… Pritisak je potonje i veći nego li je njegova samosvijest i relativna zrelost uopće u stanju podnijeti; knjigu je objavio nakladnik Buybook, iz Bosne i Hercegovine, 2011. godine, godinu nakon hrvatskog prijevoda pri Algoritmu.

U utorak 26. veljače, Menart je u zagrebačkom KIC-u predstavio svoje petnaesto književno izdanje, prijevod biografije Boba Dylana: ‘Tko je taj čovjek? U potrazi za pravim Bobom Dylanom’ , autora David Dalton.

Knjiga „Druga žena u haremu“ zbirka je anegdota, dnevnika i putopisa, 22 priče na 208 stranica, u kojima autor Zoran Predin opisuje raznolike događaje iz svog života.

Dubiozno proučavanje inspirirano heavy metalcima ugledalo svjetlo dana.

Marshall McLuhan bio je jedan takav vizionar, kojeg je u životnoj borbi s opojnošću višeznačnih metafora sustigla i obiteljska genetika i jal njegovih konformističkih suvremenika. I nije da je jedini kojem se to desilo, ta ne zaboravimo da je Jacques Lacan za dio američke intelektualne javnosti još uvijek najobičniji šarlatan.

‘Ruski kompjuter’ je pomalo ‘nezainteresirana’ kronika intimnog putovanja iščezlim krajobrazima. Tako se barem čini na prvi pogled…

Alicia Keys dobila je nagradu za značajnu glazbenicu koju dodjeljuje NAACP, a pjevačica ju nije osobno primila.

Pop Up Biblioteka objavila je četvrti atraktivni biografski naslov Ray Manzarek: ‘Light My Fire: Moj život s The Doors’.

‘Činjenica da je jedan od najvećih mitova rock and rolla stigao s nama do sada nedostižnog Neba, ravno u Zagreb, popeo se na pozornicu pred nama, izvodio za nas svakojake ludorije, znojio se da bi nas zadovoljio, polijevao nas vodom… sve se to na trenutke činilo suviše nestvarnim, pa je publika uglavnom sjedila kao u kinu, oborena s nogu, u grču, sputana samim prizorom koji se odvijao pred njom.’ – Hido Biščević, 1976.

Opsežan rezultat 20 godina proučavanja stanja promijenjene svijesti autora Patricka Lundborga.

HMV odlazi u stečaj, za Virgin France pitanje je dana kada će objaviti isto…

Menart objavljuje hrvatski prijevod još jedne u nizu glazbenih biografija koja će vas bolje upoznati s jednim od najvećih živućih umjetnika današnjice – Robertom Allenom Zimmermanom, odnosno Bobom Dylanom.

U ovoj knjizi nema ni magije, ni spektakla, ni teških patnji, ni krvave Povijesti od stoljeća sedmog naovamo. U njoj su tek analize ‘banalnoga’ s kojima se možemo, a i ne moramo slagati, s kojima se možemo, a i ne moramo poistovjetiti.

U novoj knjizi Smith se želi više posvetiti pisanju o glazbi i braku.

Poznati filozof nema dvojbi o tome može li kapitalizam rješiti sadašnje globalne probleme, već o tome kakav komunizam oblikovati, jer novi svijet je već pred vratima.

Anđelo Jurkas objavljuje svoj četvrti samostalni naslov – knjigu i glazbeni album Anđela Jurkasa ‘Off The Record’, podnaslovljenu ‘Priče sa svijetle strane, kronologija smijeha i skandala’.

U SAD-u jesen je preplavljena izdanjima memoara glazbenika, a jedno od najzanimljivijih javnih čitanja i predstavljanja bilo je za autobiografiju ‘Who I Am’ Petea Townshenda.

Biografija na više od 400 stranica nudi pregrš zanimljivih detalja iz života Davida Bowiea. Knjigu je na hrvatski prevela Mirela Priselac (Remi iz Elementala) i Ana Badurina, urednik hrvatskog izdanja je Denis Leskovar, a knjigu izdaje Menart.

Žiljakove priče, premda sve odreda smještene u konkretna povijesna razdoblja, nadilaze hrvatskoj književnosti mila pitanja nacije, povijesnog iskustva/sjećanja i položaja intelektualca u društvu.

Maneina ‘Crna omotnica’ puni će efekt ostvariti tek kod ponekog povjesničara-entuzijasta, Rumunja s boravišnom adresom u Hrvatskoj, i poštovatelja romanskih književnosti.

Kako je bend koji nastao iz šale postao jedna od nezaustavljivih glazbenih sila? Fornikacija: Priča o Red Hot Chili Peppers, najprodavanija biografija benda, do sada neobjavljena u nas, donosi odgovor na ovo pitanje.

Zorana Kravara zanimaju književni tekstovi koji su na ovaj ili onaj način izrazili skepsu prema znanosti, industrijskom napretku i novim društvenim praksama s početka dvadesetog stoljeća.

Književni hibrid psihologije, filozofije, sociologije, ekonomije, teorija zavjere i medijske studije koji ne ostavlja ravnodušnim. Udarac u trbuh idiokraciji.

Osvrt na biografsku knjigu ‘Život kao Jam Session’ autora Davora Hrvoja, dao je ekskluzivno za Ravno do dna Igor D. Savin, ugledni pijanist, vibrafonist, skladatelj, aranžer i producent i što je ovdje ključno, umjetnik koji je 42 godine poznavao Boška Petrovića.

U suradnji s Leksikografskim zavodom ‘Miroslav Krleža’ u Zagrebu Beogradski Kulturni Centar ovogodišnji Festival jednog pisca odlučio je posvetiti upravo Miroslavu Krleži (1893-1981).

Biografija Keitha Richardsa – debela knjižurina od koje se teško odvojiti i koja je kao stvorena za ponovno iščitavanje i analiziranje. Nije nimalo čudno što je to najprodavanija biografija nekog glazbenika uopće, jer to je ustvari biografija samog rock and rolla.

Kako naše književnike doživljava Zapad i tamošnja publika te intelektualci poučno je vidjeti iz teksta naše nove kolegice Andreje Babić koja je željenu kulturnu klimu potražila u Berlinu.