The Marshmallow Notebooks: Amaterizmom kontra korporativnosti

Anđelo Jurkas priveo je na obavijesni razgovor Matiju Habijanca, nekad poznatog kao jedinog člana Marshmallowa, a danas predvodnika proširene verzije vlastitog benda – The Marshmallow Notebooks.

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=4Rnp3vd4jL4[/youtube]DIY etika. Je li ikad bilo primisli ili opcija ako se ukaže mogućnost ili interes sa strane uzeti te pod neku tuđu etiketu – oko pitanja prelaska? Ili je pitanje vjernosti nekim indie principima?

Kao što rekoh, ne volim mainstream, a potpuno je svejedno hoće li sto ili dvjesto vinila pokušati prodati primjerice Moonlee Records, moj stari drug Igor Mihovilović ili moj bubnjar Vatroslav i ja kad najesen napravimo jedan mali, ali krasni label – u prvom bi laufu osim The Marshmallow Notebooks ploče trebale izaći barem još ploče Vladinih The Moody Broodersa i Vatroslavovih Benchwarmersa, a to je samo početak, barem ako se uspijemo dovoljno približiti pozitivnoj nuli – puno je bendova zaslužilo vinilno izdanje. Suzdržat ću se od nabrajanja do prekosutra, ali spomenut ću barem briljantni dubrovački “ansambl” Izae, sjajne koprivničke pop-core mladiće Lolita, divni power pop Vexa i njegovih Voxtonesa, pa je onda tu pregršt sjajnih Bistro na rubu šume kantautora i bendova, od kojih se neki tek trebaju pojaviti na nadolazećim kompilacijama… Mnogima bih volio izdati ploču, a koliko znam Vatroslava, i njemu je oduvijek bio san raditi u svojevrsnoj hrvatskoj, a s vremenom nadam se i regionalnoj, verziji Mergea.

Ponešto o tvojim diskografskim tragovima i samoizdavaštvu. Kako je i zašto to funkcioniralo baš na Marshamallow način?

Marshmallow način je zapravo bio Carrot Productions način koji sam ja lukavo preuzeo, odnosno besramno ukrao. Osim što su već spomenuti Mučnjak i Hadži sredinom devedesetih radili fanzine, svirali su i u raznim bendovima i projektima kao što su nikad prežaljeni Reactor, Crvi Ne Postoje, Tundra i Polaroid (solo projekt Saše Relića). Kad sam vidio njihova kazetna “izdanja”, konačno mi je postalo jasno da na taj način vlastitu i glazbu svojih prijatelja mogu “objavljivati” i ja, to jest da sam to na neki način, na najmikro razini, radio otkad znam za sebe. Lako danas s bandcampom, soundcloudom, facebookom i twitterom – sredinom devedesetih imali smo samo Hrvatsku poštu i tetu iz fotokopiraonice. Uglavnom, neki su kao klinci maštali o tome da postanu sportaši i astronauti, a ja sam zamišljao da vodim radijske emisije, sviram u bendu, uređujem časopise i “objavljujem” kazete i ploče.

Čekaj, sad kad se dotaklo imena, možda je trivija, ali zapravo nisam ubrao dosad otkud ime. Je li poveznica prva lopta s onim slatkišem oblivenim čokoladom koji smo kao djeca otkrivali kao bogzna kakvu novotariju i modernu egzotiku? Ili ima neka čvrsta priča zašto Marshmallow?

Bio mi se svidio mini album benda The For Carnation koji se zvao “Marshmallows”, pa sam taj naziv lukavo preuzeo, odnosno besramno ukrao.

U čemu je evolucija imena i razlika prema novom dodatku Notebooks koji će realizirati aktualni album? Je li pitanje samo proširenja postave?

The Marshmallow Notebooks nije bend u nekom klasičnom smislu riječi. Albumu koji je upravo izašao pristupio sam kao solo albumu, dakle nastavku onoga što sam radio kao Marshmallow u prošlom desetljeću. Čak sam planirao sam snimiti i bubanj, element po element, ali onda se u gradu pojavio entuzijastični Vlado Brljak pa smo napravili jednu probu i odmah idući dan otišli to snimiti kod Nikše. Onda mi je palo na pamet da bih volio čuti harmoniku na bučnom dijelu pjesme Well, pa sam zamolio Ninu Bertović da navrati u studio na pola sata. Onda se Oliver pojavio u gradu pa sam brže-bolje izbrisao svoju bezveznu bas dionicu za pjesmu “Advice” i zamolio ga da navrati i snimi one divote koje je izvodio dok smo “Advice” svirali sa zadnjom postavom Marshmallowsa. Dalje>>

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 kune.

Hvala vam.

1.00 HRK - 0.13 € 5.00 HRK - 0.66 € 10.00 HRK - 1.33 € 20.00 HRK - 2.65 € 50.00 HRK - 6.64 € 100.00 HRK - 13.32 € 200.00 HRK - 26.54 €


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Intervju

Idi na Vrh
X