Književna recenzija - stranica 2

Stihovi Walta Whitmana istovremeno su doživjeli interpretaciju iz pera Boba Dylana i Stephena Kinga.

Izbor stihova poljskoga nobelovca u izdanju nakladničke kuće Vuković & Runjić preveo je i uredio Pero Mioč.

Iz pera kultnoga pisca znanstvene fantastike dolazi nam povremeno zbunjujuća priča o mračnoj i drogiranoj viziji budućnosti koja postavlja intrigantna pitanja vezana za neke od vječnih teoloških principa postojanja ljudskoga roda.

Vuković & Runjić nam predstavlja dosad najtemeljitije i stilski najbolje dotjeran životopis jednog od najvećih kantautora prošlog stoljeća.

Žanr vesterna je u popularnoj kulturi često eksploatiran i stenje pod bremenom brojnih trash i pulp naslova niske kvalitete, no kako u filmu, tako i u književnosti, iznjedrio je i neke naslove koji pripadaju samom vrhu umjetničkih ostvarenja u svojim rodovima. “Krvnikov Prijelaz” može se uvrstiti u tu kategoriju.

Usporedna biografija četvorice divova njemačke filozofije dvadesetog stoljeća – Ludwiga Wittgensteina, Martina Heideggera, Ernsta Cassirera i Waltera Benjamina – pokušava čitatelju na jednostavan način predočiti osnove njihove misli, ali još više zabavlja njihovim životopisima iz posljednjeg zlatnog doba velikih ideja.

Mlakić svojim vrsnim stilom i jedinstvenim pristupom univerzalnoj tematici stvara književno djelo vrijedno pozornosti šire čitalačke publike.

Knjiga profesora Timothyja Denevija baca pogled na političku stranu Thompsonova bića, radije nego na karikaturu pod utjecajem opijata koja odgovara slici u glavama najvećega dijela javnosti danas.

Sanders nas upoznaje sa svim igračima čije muziciranje čujemo na “Blonde on Blonde”, opisuje razvoj pjesama iz izvedbe u izvedbu i svaku promjenu, bilo tekstualnu ili aranžmansku, koju bi Dylan napravio u nastojanju da zapečati konačnu verziju. Takav pristup i temeljitost neće biti privlačni onima koji se ne smatraju vatrenim Dylanovim obožavateljima, ali dilanolozi među nama će sigurno uživati u još jednom pokušaju objašnjavanja autorskog procesa ovog velikana, kao i onoga što ga čini genijalcem kakav jest.

Autobiografija montipajtonovca više djeluje kao rad neke mnogo mlađe zvijezde koja je još pod dojmom planetarne popularnosti koja ju je spopala nego sedamdeset i pet godina starog komičara koji već pola stoljeća nasmijava cijeli svijet.

‘The Flame’, kao svaka dobra zbirka poezije, nije nešto što ćete prolistati jednom i formirati mišljenje o pročitanom, već je knjiga koja iziskuje trajnu komunikaciju s brojnim vraćanjima i čitanjima iz različitih perspektiva kako bi se saržaj otkrio u svom totalitetu.

Monografija kluba koja će oduševiti svakoga tko je pratio ili bio dijelom scene u posljednjih dvadeset godina.

Nova knjiga razgovora slavnog američkog lingvista i političkog aktivista Noama Chomskog donosi dvanaest intervjua o sve većim prijetnjama demokraciji koje je vodio američki novinar David Barsamian u razdoblju od sredine 2013. do 2017., što znači da pokrivaju drugi mandat Baracka Obame i sam početak mandata Donalda Trumpa.

Knjiga novinara i glazbenika Ryana H. Walsha vodi nas pedeset godina u prošlost na ulice Bostona i detaljno i s puno žara opisuje mjesto i turbulento vrijeme u kojem su se zbivale razne ludosti, ali je i nastala jedna od najtajanstvenijih i najčarobnijih ploča svih vremena.

Prvi svjetski rat, antinomije u ‘Legendama’, Zagreb, mađarska politika, dekadencija, dekanonizacija pisca, te njegov odnos s drugim ovdašnjim književnim velikanom Andrićem teme su knjige Krešimira Nemeca, koja objavljena u izdanju Naklade Ljevak, propituje različite slojeve Miroslava Krleže kao pisca i kao kontraverzne osobe koja je svojom veličinom zasjenila cijelo stoljeće domaće književnosti.

Knjiga harvardskog profesora klasične poezije koji na sveučilištu drži i seminare o Dylanu donosi začuđujuće dugačak popis
poveznica između poezije antičkih velikana i Dylanovih stihova.

Knjiga turskog novinara Mustafe Akyola proučava što u muslimanskoj tradiciji predstavlja i znači Isus Krist. Kršćanski Bog, a muslimanima jedan od najvažnijih proroka može postati vezom između dvije religije i poslužiti kao primjer ekstremistima svojom porukom mira i ljubavi.

Gomilanjem nevjerojatnih informacija na jednom mjestu kao i živahnim opisivanjem ludila koje vlada u glavnom centru moći najveće velesile svijeta bezbroj puta će nas natjerati da se upitamo – ljudi, je li to doista moguće?

S podnaslovom ‘Epska misija sabotaže Hitlerove atomske bombe’, djelo američkog novinara i pisca Neala Bascomba, autora niza knjiga o Drugom svjetskom ratu, čita se kao napeti ratni triler o hrabrosti i žrtvi grupe norveških komandosa i pripadnika pokreta otpora u nastojanju da se spriječi naciste u namjeri da razviju najrazornije oružje prije Saveznika i na taj način okrenu rat u svoju korist.

Dvedesetdevetogodišnji nizozemski novinar Rutger Bregman jedan je od najistaknutijih mladih europskih mislioca na području ekonomije, povijesti i filozofije. Njegovu prošlogodišnju hit knjigu ‘Utopija za realiste’ u kojoj piše o važnosti sanjanja velikih snova za današnje društvo nedavno je objavila Naklada Ljevak.

Britansko-američki autor Andrew Keen poznati je kritičar weba 2.0, a u svojoj prethodnoj knjizi prevedenoj na hrvatski, ‘Kult Amatera’, s dubinskim uvidom je pisao o brojnim negativnim implikacijama poplave sadržaja koji stvaraju korisnici. U knjizi ‘Internet nije odgovor’, Keen širi područje svoje kritike, pogotovo na ekonomske aspekte sveprisutne mreže koja upravlja našim životima.

Knjiga ‘O tiraniji: Dvadeset lekcija 20. stoljeća’, američkoga povjesničara i profesora s Yalea, Timothyja Snydera, opsegom je neveliko djelo od otprilike 130 stranica i moguće ju je pročitati u jedno prijepodne. Riječ je o knjizi toliko bitnoj da svatko treba shvatiti kao građansku dužnost pročitati je.

Šesti roman nizozemske književnice Connie Palmen kronika je turbulentne veze dvoje pjesnika, Teda Hughesa i Sylvije Plath koja, ispričana iz Hughesove perspektive, prati ovaj par od početnog žara i zanosa sve do neizbježnog tragičnog završetka.

Što čini sreću i koliko se zapravo možemo smatrati sretnima? To su ključna pitanja romama književnika Davida Machada o čovjeku koji ne odustaje čak ni kada mu od života kakav je poznavao naoko više ništa ne preostaje.

U izdavačkom pothvatu godine Naklada Ljevak je napokon po prvi put objavila jednu od najznačajnijih knjiga dvadesetoga stoljeća, Drugi spol francuske filozofkinje Simone de Beauvoir.

‘Masovna psihologija fašizma’ prvi je put objavljena u Njemačkoj, u studenom, 1933. godine, po vlastitoj nakladničkoj kući Wilhelma Reicha, Verlag für Sexualpolitik.

Houellebecq sebe vidi kao realista sa sklonosti da tu i tamo blago pretjera. U ‘Pokoravanju’ je ustvari, tek vrlo smiren, nauštrb liberalno-lijevo orijentiranih struktura koji bi da roman okarakteriziraju kao histeričnu priručnu literaturu Le Penove Nacionalne fronte, Houllebecqov Francois, privatna je zabilježba autora koji s neizmjernim užitkom opisuje dekonstrukciju prosvjetiteljstva, ateističkog humanizma i njegovih ponosnih, konačnih odgovora i nanovo, ispočetka pozdravlja povratak pitanja.

U posljednje vrijeme zanimanje svijeta za nordijsku književnost proširilo se sa trilera i na ozbiljnije žanrove, prvenstveno uglavnom zahvaljujući Knausgaardovoj šesterotomnoj autobiografiji ‘Moja borba’ koja je postigla velik uspjeh posvuda, a i kod nas je upravo preveden prvi nastavak na zadovoljstvo upućene čitalačke publike. Možda je to natjeralo izdavače da se zapitaju ima li sličnih recentnijih norveških izdanja koja bi ljudima bila interesantna, pa se tu našlo ime Carla Frodea Tillera čiji je roman ‘U krugu’ nagrađen Književnom nagradom Europske unije.

Dobar zvuk snimke izvedbe nekog izvođača – daje li nam ga naše uho ili savršena reprodukcijska naprava? I pitanje hi-fija, je li, može biti sagledano filozofskom mjerom.

I možda se zapitaš, pa recimo, kako
li sam dospio ovamo?…
I možda kažeš samom sebi,
Ovo nije moja prelijepa kuća.
I možda kažeš samom sebi,
Ovo nije moja prelijepa žena